Album pod utjecajem djece cvijeća

“Glazba koju vam donosim dolazi iz druge dimenzije mog života…. Zahvaljujući snazi Stvoritelja, kroz meditacije, snove i vizije kreirao sam osobnost… Glazba koju sam svirao u prošlosti dolazi s drugog mjesta i iz drugog vremena. Zemljanima donosim duhovnu poruku mira, ljubavi i razumijevanja. Moramo ponovno uspostaviti univerzalnu harmoniju. Svatko misli samo na sebe. Moramo pružati ljubav svakoj osobi…”

Neke su to od ideja saksofonista Alberta Aylera kojima zaključuje free jazz izvedbu prve skladbe na albumu “New Grass“, nakon čega slijede izvedbe u posve drukčijem stilu. Taj je album donio veliku prekretnicu u njegovom poimanju glazbe. Kao što je početkom i sredinom šezdesetih šokirao nekonvencionalnim, free izvedbama kojima je rušio ustaljena pravila jazza, ponovno je šokirao ovim albumom na kojem, za razliku od prethodnih, osim sviranja tenor saksofona i pjeva, recitira i zviždi, te koristi elektronska glazbala, prateće vokaliste, puhačku sekciju, a izvedbe ostvaruje u spoju R&B, soul, gospel, rock i jazz groovea.

No, izdvojimo li Aylerovo sviranje, oštar i rezak zvuk njegova saksofona, još uvijek se osjećaju snaga, nemiran duh, prkos i beskompromisnost koji su nit vodilja njegove glazbe. Sličnim putem išli su i drugi afroamerički avangardisti iz šezdesetih, poput Pharoaha Sandersa ili Archiea Sheppa, koji su početkom sedamdesetih otkrivali i svoj glazbeni jezik obogaćivali world musicom, prije nego je taj termin uspostavljen kao glazbeni stil.

No, još je jedan pokret izvršio snažan utjecaj na njihovo djelovanje. Iako to za njih nije karakteristično kao za rock glazbenike, i neki su se jazzisti priklonili idejama što ih je promovirao pokret djece cvijeća, primjerice slavni saksofonist Charles Lloyd nakon što se sredinom šezdesetih proslavio sa svojim kvartetom u kojem su svirali danas slavni klavirist Keith Jarrett, kontrabasist Cecil McBee i bubnjar Jack DeJohnette. Ayler to izravno pokazuje svojim govorom s početka albuma, a upravo je razdoblje u kojem je snimljen ovaj album, kraj 1968., donosilo zamah tih ideja.

Davor Hrvoj