Osim što je poznato da je glazba melem za dušu, sada znamo da je zapravo i lijek za mnoga zdravstvena stanja, bolesti i poremećaje kod čovjeka.
Nije strano da doktori i terapeuti već neko vrijeme koriste glazbu kao oblik liječenja za mnogo toga. Počevši od srčanih bolesti, depresije, PTSP-a, Alzheimerove bolesti, raznih poremećaja spavanja, pa sve do pomoći u razvoju djece.
Pisali smo i o načinu skladanja muzike koja ima primjenu u medici, ali sada ćemo predstaviti i popis samo nekih od zdravstvenih stanja za koja se nerijetko koristi terapija glazbom…
1. Krvni tlak i srčane bolesti
Studija Sveučilišta u Oxfordu tvrdi kako slušanje određenih klasičnih kompozicija, s repetitivnim ritmovima u trajanju od barem 10 sekundi, usklađenih s ritmom ljudskog tijela, može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i smanjivanju broja otkucaja srca. 
2. Stres i depresija
Studija kanadskog Sveučilišta McGill otkrila je da slušanje ugodne glazbe pomaže u stvaranju korisnih kemikalija u mozgu, naročito dopamina. S obzirom da je dopamin sastavni dio sustava podražaja zadovoljstva u mozgu, sukladno tome kod čovjeka se slušanjem odgovarajuće glazbe pojačava osjećaj sreće i ushićenja. 
3. Alzheimerova bolest
Terapija glazbom čini čuda i kod pacijenata koji pate od Alzheimerove bolesti. Prema studijama s Alzheimer’s Foundation of America, poznato je kako odgovarajuće slušanje glazbe potiče promjene raspoloženja, kontrolira osjećaj uznemirenosti prouzrokovanog stresom, potiče pozitivne interakcije, pospješuje kognitivnu funkciju i koordinira motoričkim sposobnostima.
4. Glazbena naobrazba i uspjeh u školi
Glazbeno obrazovanje kod djece povezano je i s većim postignućima djece u školi. To je potvrđeno i istraživanjem Sveučilišta u Kaliforniji provedenom od strane profesora Jamesa S. Catteralla koji je analizirao školska postignuća 6500 učenika s niskim prihodima. U trenutku dok dođu do 2. razreda srednje škole, otkriveno je da je 41.4% učenika koji su pohađali neke umjetničke tečajeve, postigli visoke rezultate na standardiziranim testovima, za razliku od 25% pojedinaca s minimalnim iskustvom povezanim s nekom umjetničkom granom. Također je poznato i da učenici povezani s nekim tipom umjetnosti, više čitaju, a manje gledaju televiziju.
5. Sviranje gitare i PTSP
Američki odjel za veterane podijelio je studiju u kojoj se navodi kako su veterani s PTSP-om osjećali osjetno olakšanje prilikom učenja sviranja gitare. Sviranje s ciljem oporavka od PTSP-a nalik je tradicionalnoj glazbenoj terapiji s kojom su pacijenti potaknuti na stvaranje glazbe kao dio procesa liječenja.
6. Glazbena naobrazba i razvoj mozga kod djece
Studija sa Sveučilišta u Liverpoolu iz područja neuroznanosti potvrdila je da rana izloženost glazbi ima korisne efekte kod male djece. Sudeći po otkrićima, čak pola sata glazbene naobrazbe dovoljno je da dođe do povećanja protoka krvi u lijevoj moždanoj polutci, što rezultira ubrzanim razvojem kod djece u ranoj dobi.
7. Vještine čitanja
Dnevnik Psychology of Music otkrio je kako glazbena edukacija pomaže djeci u poboljšavanju vještina čitanja. Djeca koja su izložena višegodišnjem programu školovanja, koji uključuje vježbe s kompleksnim ritmičnim, zvučnim i praktičnim vještinama, pokazala su izvanredna kognitivna dostignuća povezana s čitanjem u usporedbi s vršnjacima koji nisu prolazili glazbenu naobrazbu. U početnim fazama učenja i razvoja, glazba potiče slušne, emocionalne, kognitivne i vizualne reakcije kod djece. Prema psihološkim istraživanjima otkriveno je da pjesma puno efektnije olakšava učenje nekog jezika nego što je to slučaj sa standardnom govornom komunikacijom.
8. Spavanje i san
Centar za kardiovaskularne bolesti u Kini potvrdio je da slušanje glazbe prije i za vrijeme spavanja uvelike olakšava tegobe kod ljudi koji pate od poremećaja spavanja. Ovakva glazbena relaksacija je od koristi i u slučajevima akutnog, ali i kroničnog poremećaja spavanja koji uključuju sve od stresa i anksioznosti pa do nesanice.
9. Didžeridu i apneja
Sviranje drevnog australskog puhačkog instrumenta didžeridua pomaže u liječenju apneje za vrijeme spavanja, potvrđeno je u studiji objavljenoj u British Medical Journal. Pacijenti koji su svirali didžeridu u prosjeku od 30 minuta dnevno, šest dana u tjednu, znatno su povećali kvalitetu spavanja i smanjili isrpljenost za vrijeme dana, nakon minimalno 3 mjeseca vježbanja na ovom instrumentu. “Didžeridu je korišten u liječenju apneje za vrijeme spavanja i ustvrđena je njegova efektivnosti zbog jačanja mišića u ždrijelu, ali također i mišića jezika” pojasnio je Dr. Jordan Stem.
