Institut hrvatske glazbe (IHG) proveo je u suradnji s Hrvatskom diskografskom udrugom (HDU) istraživanje o domaćim kupcima CD-a, njihovim stavovima o cijeni i dostupnosti te vrste nosača zvuka u 2011. godini.
Anketa je provedena u trgovinama Aquarius Records Shop, Croatia Records, Dallas Music Shopovima, Dancing Bear trgovinama u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, a ispitani su samo ‘pravi’ kupci koji su na blagajni prilikom kupnje zamoljeni da anonimno ispune anketu.
Njoj se odazvalo 419 ispitanika među kojima prednjače oni muškoga spola sa 65 posto. U prosjeku, svaki šesti građanin kupio je 2011. jedan CD, a prosjek godina kupaca iznosi 36. Oni mjesečno kupe 2.6 CD-a, njih 80 posto ne kupuje putem internet trgovina, a onih 20 posto koji kupuju, mjesečno kolekciju obogate s tri CD-a.
“Činjenica je da kupci CD-a polako stare i da ih mlađi kupci ne ‘nasljeđuju’ u mjeri u kojoj bismo to htjeli” kaže direktor Hrvatske diskografske udruge Branko Komljenović: “Ljudi u 30-im godinama ipak su imućniji i lakše im je izdvojiti novce za glazbu. Ipak, i dalje ima glazbe na CD-ima koju kupuju i vrlo mladi kupci, teenage publika za koju se misli da to gotovo više ne radi.”
47 posto anketiranih priznalo je da skida glazbu ilegalno s interneta, njih 2 posto nije se željelo izjasniti, dok 51 posto to nije nikada učinilo.
Po mišljenju kupaca, prosječna cijena CD-a u trgovini iznosi 99 kuna. Optimalna cijena jednog CD-a trebala bi biti 71 kunu, dok bi optimalna cijena MP3 albuma bila 37 kuna.
“Imamo jako puno kategorija cijena CD-a: kupac u trgovini može kupiti CD za 20 kuna ili box set CD-a za više stotina kuna. Činjenica je da su svi hrvatski diskografi osjetno snizili cijene domaćih CD-a i da su snizili cijene licencnih stranih CD-a. Tako sad i nove strane CD-e možete kupiti za oko 100 kuna, a to je otprilike i cijena koju su ispitanici u anketi naveli. Očito ljudi pomalo shvaćaju da CD-i više nisu skupi i nedostupni, osim toga odlično reagiraju na akcije kao što su glazbeni outleti i slično. CD je jedan od rijetkih proizvoda kojemu cijena sigurno neće rasti, može samo padati.
Činjenica je da je u većini europskih država bitno skuplji nego u Hrvatskoj. Strani CD-i drastično su pojeftinili zadnjih nekoliko godina, treba samo otići u prodavaonicu i uvjeriti se u mogućnost velikog izbora za odličnu cijenu. CD-i nisu nikada bili pristupačniji a taj će se trend i nastaviti. Kod domaćih izdanja diskografi sami određuju cijene ali mislim da je cijena od oko 80 kuna za novi hit CD konkurentna čak i u izazovu koji donosi kriza. Naravno da ćemo se i dalje pokušavati prilagoditi zahtjevima tržišta koliko god to bude moguće” objašnjava Komljenović.
Na pitanje je li im glazba dostupna onako kako bi željeli, 82 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno, 6 posto nije ponudilo odgovor, dok je 12 posto nezadovoljno dostupnošću glazbe. Njima je postavljeno dodatno pitanje kako bi to bilo po njihovoj želji, a najčešći odgovor bio je internet.
U 2011. godini prodano je 1,289,010 audio i video nosača zvuka što je pad za 8 posto u odnosu na 2010. godinu. Direktna prodaja u trgovinama ostvarila je 675 tisuća prodanih nosača zvuka što je također pad u odnosu na 2010. godinu, i to od 2 posto.
“Činjenica je da je to jedan od manjih padova na svjetskom nivou. Naravno da ne možemo reći da smo zbog toga sretni, ali možemo biti umjereno zadovoljni jer nam se čini da se pad usporava, možda uskoro i zaustavlja. S početkom jače digitalizacije tržišta koja je sigurno pred nama vjerujem da možemo očekivati i povećanje prihoda” komentira direktor HDU-a.
I dalje traje trend u kojem su domaći izvođači zastupljeniji od stranih: od sveukupnog broja prodanih audio i video nosača zvuka 69 posto čine domaći, 31 posto strani. Prevedeno u brojke: 890,616 naprema 398,394.
“U Hrvatskoj je uvijek domaća glazba po prodaji bila uvijek osjetno jača od strane, i to nas ne začuđuje ni sad. Primjećujemo da se publika stranih izvođača dosta ‘razmrvila’ – unatoč ukupnom porastu prodaje strane glazbe na CD-ima u odnosu na prošlu godinu, nema više pojedinačnih izvođača koji prodaju veliki broj kopija. Sve se prodaje u nekom broju, i pop i rock i jazz i world music, ali gotovo nitko pojedinačno u velikom broju. Čak ni Adele ni 2 Cellos nisu imali takav efekt kod nas” zaključuje direktor HDU, Branko Komljenović.
Tri najprodavanija domaća izdanja bila su “Svijet glamura” Hladnog piva, “Bižuterija” Jelene Rozge i “Pistaccio Metallic” TBF-a. Tri najprodavanija strana albuma bila su “21” Adele, “2Cellos” Luke Šulića i Stjepana Hausera te “I’m With You” Red Hot Chili Peppersa.
Infografiku istraživanja potražite na Ihg.hr.
Slično istraživanje nedavno je provedeno u Velikoj Britaniji na uzorku od 1000 ispitanika. Gotovo 40 posto anketiranih nije se moglo sjetiti kada je zadnji put kupilo CD, a njih 20 posto skidalo je glazbu tjedan uoči ankete. 49 posto ispitanih kazalo je kako ne vide ništa sporno u besplatnom preuzimanju glazbe s interneta.
Prije odlaska na koncert ili kupnje albuma, 60 posto ispitanika pročita recenzije i kritike koje za njih 50 posto izravno utječu na donošenje odluke. Doduše, 32,7 posto smatra da bi pisali bolje kritike i recenzije od onih koje čitaju.
