Uoči parlamentarnih izbora, Institut hrvatske glazbe – IHG – poslao je najvećim strankama i koalicijama 5 ključnih pitanja vezanih za položaj glazbenika.
IHG je upitnik poslao na adrese Bloka umirovljenici zajedno, HDZ-a, HSLS-a, HSP-a, HSP-a dr. Ante Starčević, HDSSB-a, Hrvatskih laburista – Stranka rada, te Kukuriku koalicije – Plan 21.
Kako navode iz IHG-a, njihova su pitanja ‘od najveće važnosti za oko 20.000 članova glazbeničkih udruga, ljudi koji se u Hrvatskoj izravno bave glazbenom djelatnošću’ te posredno za 40.000 ljudi uključujući i širu javnost. Odgovore su poslale samo dvije stranke, Hrvatski laburisti – Stranka rada i HSLS.
Politička tajnica HSLS-a Dorica Nikolić objasnila je da ne šalje pojedinačne odgovore na pitanja, nego jedan zajednički stav stranke o svim pitanjima koji glasi: “Budući da ste vi eksperti u tom području i sami najbolje znate probleme s kojima se suočava Vaša struka, ali ujedno i rješenja, ovim putem Vam želimo reći da će HSLS podržati sve stavove koje će Vaše institucije predložiti. Nadamo se da ćemo uz pomoć našeg Kluba zastupnika u Hrvatskom saboru, nakon parlamentarnih izbora, izaći u susret Vašim prijedlozima, kao i rješenjima i rado ćemo biti Vaš glas te Vas zastupati u Saboru.”
Odgovore Hrvatskih laburista – Stranke rada potpisao je njihov potpredsjednik Branko Vukšić, a predstavljamo ih s skupa s postavljenim pitanjima (IHG je pojedine odgovore kratio):
IHG: Glazbena industrija u Hrvatskoj je iz godine u godinu u sve ozbiljnoj krizi zbog nelegalnog downloada na internetu. Kako biste efikasnije pomogli borbi protiv piratstva i poštivanju autorskog i srodnih prava?
Piratstvo je pošast i u Hrvatskoj čiji bi građani često konzumirali prava ali bi, pod svaku cijenu, izbjegli bilo kakve obveze. Svijest hrvatskih građana da moraju platiti “tamo nekakva fluidna autorska prava” neće sazrijeti bez edukacije. I, dakako, represije, kažnjavanja onih koji se neovlašteno koriste tuđi kreativni rad. Ugostitelj će platiti vodoinstalatera, aparat za kavu, platiti će uređenje interijera ali glazbu – malo teže. Problem piratstva i nepoštivanja autorskih i srodnih prava nije nemoguće riješiti čak ni u državi poput naše, čiji su svi segmenti, od uprave do sudstva, u potpunome kaosu. Piratstvo treba tretirati jednako kao i krađu novca a nepoštivanje autorskih prava kao tešku prijevaru. Glazba, kao i sve ostalo, u krizi je jer ne funkcionira sustav. Hrvatska se i u pitanjima glazbe treba što prije integrirati u stečevinu zemalja EU. A te stečevine treba prvo poštovati država, njezine institucije. Kad to ona učini, kada se država počne odnositi s poštovanjem prema autorima, tada će to činiti i svi drugi.
IHG: Posredno, nenaplaćivanjem poreza na prodaji nosača zvuka i sličnih proizvoda, piratstvo je gubitak i za državu – što planirate napraviti po tom pitanju punjenja državnog proračuna?
Sve poreze, pa i one na nosače zvuka, treba plaćati. Neplaćanje poreza treba tretirati, kao što se tretira i u civiliziranim zemljama – kao zločin. Ako je neplaćanje poreza masovno, kao u Hrvatskoj – gdje je siva ekonomija na trećini one legalne – tada je to veliki grijeh države. Tada treba mijenjati ministre, premijera, Vladu… Treba mijenjati vlast.
IHG: Kako gledate na poziciju i odgovornost telekom-operatera koji većinski dio internet prometa ostvaruju kao posrednici razmjene ilegalnog sadržaja – mislite li da njihova uloga konkretnije pomoći u provedbi zakona (o autorskom pravu i srodnim pravima, o elektroničkoj trgovini) treba biti mnogo aktivnija i konkretnija?
Telekom operateri su u Hrvatskoj država u državi. DT se ne ponaša u Njemačkoj kao što se ponaša u Hrvatskoj. Tamo poštuje sve propise pa i one koji reguliraju autorska prava. Vaša branša je medijski dovoljno jaka da digne glas protiv zlouporabe vaših prava putem telekom operatera, koji su mahom u stranome vlasništvu. Neka te kompanije poštuju u Hrvatskoj sve ono što moraju poštovati u Austriji, Švicarskoj ili Finskoj. Tko će ih na to natjerati? Država. Vlast. Sve dosadašnje vlasti prekršitelje su tetošile a na eksploatiranome se narodu iživljavale. To vam je taj bajni neoliberalni kapitalizam kojemu hrvatske vlasti vjerno služe. I na vašu štetu.
IHG: U Hrvatskoj su knjige i kino-ulaznice oslobođene plaćanja poreza. Smatrate li i nosače zvuka (CD-e, ploče) i ulaznice za koncerte – kulturnim dobrom, koje također zaslužuje nižu poreznu stopu?
Je li nešto kulturno dobro ne određuje medij na kojem se to dobro objavljuje. Treba govoriti o sadržaju, osim, naravno, izuzetaka (nosači zvuka i slike na koje se, bez ikakvoga sadržaja, plaća namet). Glazba vaših članova jest kulturno dobro, a za taj se status udruge trebaju izboriti. Kao što su se izbori, recimo, književnici i filmaši. Mada, se taj njihov povlašteni status ulaskom u EU mijenja. I tu treba primjeniti pravila civliziranoga svijeta koji i te kako valorizira autorstvo i djelatnost glazbenika.
IHG: Uz turističku orijentaciju Hrvatske, mislite li da je i glazba potencijalno unosan kulturni izvozni proizvod – i kako biste pomogli hrvatskoj glazbi u tom smislu?
Hrvatska glazba može, ali i mora biti unosan izvozni proizvod. Ne sva glazba već ona vrijedna. Kao što su je znali prepoznati domaći konzumenti, tako će dobru glazbu hrvatskih autora prepoznati i oni izvan Hrvatske. Uloga države je pri tome jednostavna; stvoriti okviri, utrti put, pripremiti teren… Što rade naša veleposlanstva u inozemstvu?! Koliko su veza kulturni atašei uspostavili s vašim udrugama? No, plasiranje proizvoda pa onda i kulture i umjetnosti na strano tržište složen je posao. U njemu trebaju sudjelovati i proizvođači (u vašemu slučaju autori i izvođači) ali i državni službenici. Strani veleposlanici ili kulturni atašei u Hrvatskoj i te kako znaju nama prodati proizvode iz njihovih zemalja. Kada i strani državnici dolaze u tobože prijateljski posjet u Hrvatsku prvo otvaraju teme o plasmanu njihovih proizvoda na naše tržište. Što rade naši “državnici” kad su vani? Šopingiraju ili se ulaguju moćnicima. Dakle, Hrvatski laburisti znaju kako riješiti probleme u vašoj branši te će, kao treća hrvatska stranka – po svim anketama – u Hrvatskome saboru biti vaša produžena ruka te vaš i te kako glasan glas.
