Ima tome puna 21 godina otkako je radijski signal prvi put krenuo s petog kata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Tada je, bez imalo pompe, pokrenuta malena, studentska radio-postaja pod imenom Vaš Radio. Ideja je bila osuvremeniti nastavu na studiju novinarstva i dati studentima priliku da se okušaju u eteru, da sve ono što uključuje rad na radiju nauče i u praksi, a ne samo u teoriji.
Godinu dana nakon pokretanja radio se preimenovao u Radio Student i tada se velika, poznata priča počela graditi pod imenom pod kojim je danas svi poznajemo. Studenti nisu bili samo novinari, učili su se i radijskoj tehnici, puštali su glazbu, osmišljavali i uređivali emisije; kreirali su program koji je bio potpuno drukčiji od svega drugoga što se moglo čuti u zagrebačkom, ali i hrvatskom eteru uopće.
Glazba koja se mogla čuti na mitskih 100,5 MHz oduvijek je bila nešto posve drugačije od onoga što je prevladavalo u ostatku etera. Tu top liste nisu igrale ulogu, popularnost pa čak ni radiofoničnost (!) izvođača ne samo da nisu bili presudni, nego ih se često uopće nije uzimalo u obzir, ali glazba koju je emitirao Radio Student uvijek je, da si dopustimo malo patetike, dolazila iz srca. Slušatelji su to prepoznali i ovaj su se radio mnogi zaljubili, mnogima je otvorio glazbene i druge horizonte, bio im je važan i nezaobilazan, ne samo kao obična radijska postaja, već i kao dio identiteta.
Povodom crowdfunding kampanje “Nek’ se daleko čuje” kojom se prikupljaju sredstva za kupnju novog odašiljača, razgovarali smo s nekoliko ljudi koji su bili ili još uvijek jesu uključeni u kreiranje programa radija kao i s nekim predstavnicima hrvatske kulturne scene kojima je Radio Student prirastao srcu.
Scenaristica, glazbena kritičarka i novinarka Jelena Svilar govori o svojem osobnom doživljaju Radio Studenta: “Student sam slušala od samih početaka, dok mu je signal dopirao svega par ulica od radija, i uz pokojnu Stojedinicu bio mi je najdraža FM frekvencija. Posljednje tri godine s kolegom Zoranom Stajčićem uređujem i vodim emisiju ‘Ravno Do Sna’ koja prati nezavisnu regionalnu glazbenu produkciju i najavljuje tjedna događanja i koncerte u Zagrebu, zemlji i regiji i osjećam da je naša mala emisija, uz brojne druge glazbene emisije na Studentu (poput ‘Ušesluha’, ‘Zvučnog zida’, ‘Iskopčanog petka’, ‘Izvorišta’, ‘Ispod radara’ itd.) doprinosi razvoju te nevidljive glazbene produkcije i informira one slušatelje kojima je stalo da saznaju nešto novo o tome što se događa na glazbenoj sceni, a ne da samo slušaju iste radiofonične hitove.”
Na sličnom je tragu i mladi pisac Sven Popović: “Ono što je našim starcima bila Stojedinica, to je nama Radio Student. Dobro, (zasad) nije bilo dramatičnih prosvjeda, ali je duh isti. Besmrtnim riječima mudraca s istoka: ‘neukusu treba reći ne’, a Radio Student to čini svakoga dana. Bio to izbor muzike, bile to emisije.”
Stipan Tadić, jedan od najboljih i najpoznatijih mladih hrvatskih slikara koji je i autor vizualnog identiteta kampanje kaže: “Preko Radio Studenta sam uopće ponovno krenuo slušati radio, preko njega sam se upoznao s alternativnim i recentnim glazbenim stilovima koje sigurno ne bih otkrio nigdje drugdje, Radio Student je doslovce jedina radio stanica u Hrvatskoj!”, a pjevačica Lucija Ćustić – Luce također ima sasvim osoban odnos s Radio Studentom: “Uz Radio Student vežem neka od prvih sjećanja mojih glazbenih gostovanja i pojavljivanja u eteru. Uvijek je opuštena i topla atmosfera i rado se tamo vraćam.”
Ivan Ramljak je danas poznati, nagrađivani filmski redatelj, a svojedobno je bio u ekipi koja je pokretala Radio Student i koja je dobrim dijelom zaslužna za njegov današnji status i imidž: “Kada je Radio Student počeo s emitiranjem, bio je potpuno drugačiji od svih radio stanica u Zagrebu zato što je puštao glazbu koja se ni na kojoj drugoj stanici nije puštala. U 21 godinu postojanja postao je još drugačiji jer na njemu ne rade manekenke i celebrityji opće prakse koji puštaju formatiranu glazbu koju im je netko drugi pripremio, već ljudi koji vole i prate glazbu koju puštaju. Zato je važno da radio opstane!”
Svi su sugovornici složni u tome da je uloga Radio Studenta nezamjenjiva i da je njegov opstanak vrlo važan ne samo za domaću (nezavisnu) glazbenu scenu, nego i za očuvanje pluralizma medijskog prostora, ali i za društvo u cjelini.
Sven Popović kaže da mu je teško zamisliti Zagreb bez Radio Studenta: “Ne želim govoriti u nekim pompoznim sintagmama poput ‘bastion kulture’, ali ovakve su platforme, i to naročito u vremenima kojima živimo, izrazito bitne jer stoje u jukstapoziciji u odnosu na prevladavajuću paradigmu u današnjim (pop)kulturnim praksama”, dok Stipan Tadić misli da je opstanak radija pitanje očuvanja zdravog razuma: “Bitan je radi razvoja alternative kulturne scene, ali i opstanka bilo koje kulturne scene koja nije tipični ‘mainstream brainwash’. Mislim da je bitan radi očuvanja čistog i zdravog razuma.”
Luce ističe važnost koju Radio Student ima kao platforma za mlade novinare: “To je jedina platforma mladim studentima za vježbanje i učenje u praksi, jedini su radio koji pušta alternativnu glazbu. Nisu formatirani što znači da mnogima daju priliku da se zavrte u eteru, bez da ti je potrebna debela veza kao za neke druge radijske postaje u Hrvatskoj.”
Čitavu priču oko važnosti ove po mnogočemu posebne radijske postaje ustvari je najbolje sažela Jelena Svilar: “Danas, kada je gotovo čitav eter formatiran, blaziran i dosadan u svojoj feelgood filozofiji netalasanja i čitanja vremenske prognoze i stanja na cestama, RS naprosto strši od drugačijosti. Taj radio je kroz dva desetljeća svoga postojanja postao svojevrsni simbol slobode govora, jer kroz svoj program potiče kritičko razmišljanje i posve je lišen svakog senzacionalizma. Osim što je već punu 21 godinu edukacijski medij na kojemu se uče raditi studenti čitavog sveučilišta, Student je i jedina medijska platforma koja pruža vidljivost svim onim nevidljivim pojedincima i inicijativama iz svih sfera društvenog života koji ne mogu doprijeti do mainstream medija, od ljudskih prava, ekologije, preko kulture i umjetnosti, do sporta. No jedna od najvažnijih uloga ovog endemskog radija leži u podržavanju takozvane ‘nevidljive’ glazbene scene, domaće i regionalne. Nalazimo se u paradoksalnoj situaciji u kojoj je nezavisna glazbena produkcija postala toliko snažna, plodna i bujna da ju se prepoznaje i u inozemstvu, a domaći su mediji posve nezainteresirani za njezino postojanje. Radio Student je jedini komadić etera, usudila bih se reći ne samo u domaćim, već i u regionalnim okvirima, koji dosljedno promovira nezavisnu glazbenu produkciju i na kojem se može čuti kvalitetna glazba koju ljudi rade iz ljubavi i potrebe, a ne zbog puke financijske koristi!”
Kampanja za prikupljanje sredstava za kupnju novog odašiljača traje još mjesec dana, a dobra je vijest da je već prvi dan prikupljeno 50 posto planiranih sredstava. Treba tako nastaviti, treba je podržati i treba pomoći da “Radio koji nije za svakoga” još dugo ostane s nama.
