Beskrajan je niz pozitivnih učinaka glazbe koji se odražavaju na čovjeka, no je li vam poznato što predstavlja pojam ‘Mozart efekt‘?
Pod ovim efektom se smatra da slušanje skladbi Wolfganga Amadeusa Mozarta, kao što je primjerice “Requiem or Eine kleine Nachtmusik”, poboljšava vašu memoriju i povećava kvocijent inteligencije.
Studija provedena 1993. godine na University of California od strane skupine studenata pokazala je da oni koji slušaju Mozarta, posjeduju jaču vještinu prostornog rezoniranja.
Eksperiment su proveli nad 36 studenata koje su izlagali 10-minutnom slušaju određene Mozartove sonate nakon koje su studenti rješavali razne IQ testove koji su se bazirali na njihovom prostornom razmišljanju. Znanstvenici su potom zaključili da su studenti imali bolje rezultate nakon što su slušali Mozartovu glazbu.
Ipak, neke od kasnijih studija pokazale su se neuvjerljivima te usprkos korištenju istih tehnika kao i originalna studija nisu ustvrdile jednaku pozitivnu povezanost. Tu su i psiholozi od kojih je većina njih ovu teoriju oduvijek razmatralo s dozom skepticizma, dok su sami mediji nerijetko napuhavali cijelu priču oko ‘Mozartova efekta’.
Da stvar bude bolja 1998. Guverner Georgije, Zell Miller, zatražio je da se svakom novorođenčetu osigura CD s klasičnom glazbom, a mnogi roditelji su potom puštali Mozarta svojoj djeci, slijepo vjerujući ovoj studiji.
S druge strane, ostale studije, poput one s Harvarda provedene 2013. godine, nisu ustvrdile da preslušavanje klasične glazbe pozitivno utječe na kognitivne sposobnosti kod djece, iako je kasnijim eksperimentom utvrđeno da glazba općenito ima utjecaja na kognitivni razvoj mališana. Druge pak tvrde kako postoji povezanost, poglavito kada je riječ o kreativnom rješavanju problema.
Unatoč tome, većina ostalih istraživanja pokazuje da ne postoji poveznica samo s ovim glazbenim žanrom te kako je manje važno slušate li klasiku, rock, punk ili country, već da je bitnije da je to glazba koja vam se zapravo sviđa.
Upravo bi se pomoću PET/CT pretrage moglo otkriti koji dijelovi mozga su aktivni za vrijeme određene aktivnosti ili u određenom trenutku. Raznovrsne studije su već pokazale kako su ista područja u mozgu izazvana aktivnošću povezanom s interpretacijom glazbe i njezinim razumijevanjem (uključujući ton, intonaciju, ritam i melodiju) također i dijelovi koji se koriste za pristupanje prostornim zadacima.
Sve studije se slažu s time da ako efekt zaista i postoji, on je od kratkoročne koristi. Stoga Mozartove skladbe i neće biti od tolikog značaja ako tragate za dugoročnim rezultatima po ovom pitanju.
