Matjaž Manček: “MENT je definitivno stimulirao interes čitave regije”

    1301

    Svojevrsna novost na regionalnom festivalskom nebu je MENT.

    Kombinacija konferencije i festivalskog događaja u svom drugom izdanju od 3. do 5. veljače u Ljubljani će ugostiti glazbenike i predavače iz regije, središnje i istočne Europe, ali i baltičkih zemalja. Klupski glazbeni festival i prateća konferencija o glazbenoj i kreativnoj industriji za cilj ima predstaviti poznate i manje poznate domaće i regionalne te druge glazbenike međunarodnoj publici i glazbenim profesionalcima.Tako ovaj događaj lokalnog karaktera ima međunarodni značaj te glazbu iz Slovenije i regije otvara cijelom svijetu, a ujedno nudi i jaku edukativnu notu i umrežavanje s glazbenom industrijom. Povodom skorašnjeg održavanja MENT-a popričali smo s Matjažom Mančekom, suosnivačem MENT Ljubljana te programskim voditeljem Kina Šiška.

    Music expo i showcase festivali su zapravo novost kod nas, kako bi ti ukratko objasnio njihovo značenje i važnost, pogotovo s obzirom na svoju pozadinu u novinarstvu, organizaciji i vođenju glazbenih programa?
    U svijetu popularne glazbe dominira anglo-američka produkcija, mediji i glazbena mašinerija. Europski showcase festivali nastali su s ciljem da se europska produkcija emancipira od te dominacije, da se organiziraju događaji i situacije u kojoj perspektivni bendovi iz ‘egzotičnih’ zemalja, od Estonije do Makedonije, preko Portugala do Finske, imaju mogućnost međunarodnog angažmana i pozicioniranja. Istovremeno to jača glazbeni sektor, potporne mehanizme muzičke kreativnosti, doprinosi potencijalu procvata kulturne ekonomije i turizma u gradovima koji ugošćuju takve događaje.

    Muziku podržava

    Čini se da je Slovenija preuzela vodstvo u showcase konferencijama u našoj regiji, a MENT juri prema drugom izdanju. Kako ste odlučili pokrenuti MENT, na kojim temeljima gradite projekt?
    Par godina smo šetali po etabliranim europskim showcase festivalima i konferecijama. Zapazili smo da oni nisu dovoljno zapazili nas, a pogotovo ne kvalitetne bendove s naših područja. I zapazili smo da bi mnogi naši trebali razvaliti njihove line-upe na kojima se predstavlja i dosta mediokritetnih izvođača, koji imaju ipak aktivno zaleđe profesionalnog muzičkog sektora od menedžmenta do PR-a, pa još institucijsku potporu raznih music export ureda. A svega toga naši u većini nemaju. ‘Naši’ u tom tekstu i u rječniku MENT-a predstavljaju slovensku scenu, kao i scenu ex-yu regije, pošto smo uvjereni da treba udružiti kreativne snage ovih prostora, da ih napravimo moćnijima i relevantnijima.

    Učili smo tako od dobrih kao i od loših praksa i odlučili da je vrijeme da se nešto pokrene. MENT Ljubljana je rezultat tih iskustva, a vodi ga savjest da treba stimulirati naše bendove i muzički sektor u smjer ozbiljnije profesionalizacije i aktivno ga povezati s međunarodnom scenom.

    Uspostavili smo svoj model glazbenog klupskog festivala u čijem centru su muzičari i maksimizacija njihovog benefita, a u tu svrhu je koncipiran i konferencijski program. Znači, za razliku od nekih većih showcase festivala, u kojima bendovi ispadaju prateći program za stampedo glazbenog biznisa, MENT jasno postavlja bendove u prvi plan, a konferencija je tu da s njom podcrtavamo izuzetnu važnost glazbenog sektora kao potpornog mehanizma bez kojeg bi bendovi mogli ostati svirati sami sebi u svojim garažama.

    Na popisu partnera nema velikih sponzorskih imena, pa kako se MENT financira? Je li Ljubljana prepoznala važnost projekta?
    MENT nastaje u produkciji Kina Šiška koji ima financijsko zaleđe grada Ljubljana. To mu daje relativnu stabilnost u ovoj početnoj fazi. Dio budžeta pokrije višegodišnji projektni fond Ministarstva za kulturu, dio pokrijemo od prodaje kotizacija i ulaznica, a bitan je i koprodukcijski doprinos SIGIC – Slovenskog Glasbeno-Informativnog Centra. Nešto dobijemo od sponzora, a ostalo ide iz budžeta za godišnji program Kina Šiška. Grad deklarativno podupire projekt, a nije još u potpunosti prepoznao potencijal kojeg ovako kompleksan projekt pruža gradu. Ne samo u smislu međunarodne promocije i pozicioniranja na mapi kreativnih gradova Europe, nego i u smislu kulturne ekonomije i kulturnog turizma tj. čiste i direktne financijske koristi koja se može s ovakvim projektom generirati u lokalnoj zajednici. Naravno ako ima dovoljno razumijevanja, potpore i investicije u svojim početcima. S privatnim sektorom isto nije lako, veliki ne razumiju dovoljno ovaj potencijal jer ih zanima uglavnom samo kvantiteta i neposredan financijski feedback. A mali razumiju, ali nemaju. Tu nas čeka još ogroman posao.

    Je li MENT već sad ostvario svoj potencijal/ulogu vezivnog tkiva regije?
    MENT je definitivno stimulirao interes čitave regije, a prerano je govoriti je li ostvario potencijal ili je postao vezivno tkivo. Generalna povratna informacija od bendova i ljudi iz glazbenog sektora je da je ovakvo povezivanje u regiji jako potrebno i da možemo svi profitirati ako se uspostavi i na duži rok razvija snažan i međunarodno relevantan događaj te vrste. MENT Ljubljana je u tom smislu na dobrom putu.

    U kojem smjeru mislite da će MENT rasti?
    U kvaliteti festivalskog i konferencijskog programa. U jačanju regionalne i međunarodne povezanosti i kredibiliteta. U prezentnosti, povezivanju i uključivanju drugih kreativnih sektora i prostora u Ljubljani. U kvantitativnom smislu ni ne želimo previše rasti, tako da što se tiče broja izvođača, konferencijskog programa i publike smo već više-manje tamo gdje želimo biti.

    Aktivno surađujete i na jakim europskim Waves Vienna ili Eurosonic konferencijama tj. showcase festivalima, kako biste usporedili MENT s njima?
    Eurosonic je prevelik za ozbiljno uspoređivanje. Kao mama te vrste koncepta festivalsko-konferencijskog događaja, Eurosonic je poplava svega, bendova, ljudi sa scene, iz posla. Svi su tamo, a u poplavi mnogo stvari se i izgubi, tako da je MENT sa svojim malim formatom pravi kontrast i pokušava svoju malenost iskoristiti kao prednost. Zbog kompaktnosti događaja se svi delegati međusobno upoznaju i svi bendovi dobivaju relativno veću vidljivost.

    Beč i Bratislava su zapravo dva grada koja drže okosnicu Waves konferencije. Udaljena samo sat i pol vremena autom, je li s ciljem boljeg povezivanja u regiji nekad izgledno očekivati MENT Ljubljana-Zagreb?
    Definitivno je bolje povezivanje u regiji, a pogotovo među gradovima koji su blizu kao što su Ljubljana i Zagreb, i to u korist svima nama. Waves Vienna i Bratislava razvili su svoju varijantu surađivanja koja ima svoje pluseve i minuseve i po mojim informacijama ta suradnja će doživjeti promjene već ove godine. Tako da mi trebamo razviti svoj model efikasnog povezivanja. Nisam siguran je li to zajednički paralelni događaj, trebamo razmotriti mogućnosti i razviti formulu po kojoj bi 1+1 bilo 3, a ne 1 i pol.

    Koje konkretne pomake ste primjetili nakon prve godine održavanja MENT-a?
    Rezultati u smislu stimulacije bendova i glazbenog sektora su već očigledni. Nekoliko izvođača koji su svirali na prvom MENT-u već su ozbiljno zakoružili put po europskim festivalima i polako se otvaraju prilike. Odmah se primjeti više zainteresiranosti međunarodne muzičke scene za događanja kod nas. Ali svjesni smo, da je sve to utrka na duge pruge i da pravi rezultati dolaze nakon nekog vremena. U međuvremenu dosadašnji rezultat pokazuje da dobro stojimo u utrci na prugi i idemo u pravom pravcu.

    Birali ste 50-ak izvođača za glazbeni dio MENT-a od njih 1100 prijavljenih. Koji su vaši kriteriji?
    Kvaliteta, aktualnost, uvjerljiv live nastup, profesionalnost i zdrava ambicioznost benda te međunarodni potencijal. Bend mora imati nešto posebno, nešto svoje, treba nas oduševiti toliko da nas to natjera da sve naše goste natjeramo da ga gledaju na MENT-u i da oduševi još i njih.

    Zašto je bitno za izvođače i bendove biti na ovakvom showcase festivalu?
    Prvo zbog same domaće publike. Tuđi bendovi koji našoj publici nisu još dobro poznati imaju ovako priliku nastupiti u punim klubovima, pred mnogobrojnom publikom koju najvjerovatnije ne bi mogli sakupiti na samostalnom nastupu. A bitna je i prilika nastupa pred koncentracijom ljudi koji dolaze sa svih strana gledati njima nepoznate bendove i tražiti nešto zanimljivo za njih, ljudi koji mogu bend bukirati za Sziget, Glastonbury, Pohodu, Le Guess Who festival ili staviti na label zajedno s Björk , Shigetom ili Repetitorom, ili na roster zajedno s imenima kao što su Viet Cong, Julia Holter, Beach House, Angel Olsen, Waxahatchee… ili koji traže novu glazbu za filmove… svi ti ljudi će gledati te bendove. Možda se ne desi ništa. Ali… možda se dogodi nešto!

    Bendovi žele nastupati i svi se žele probiti izvan svojih granica. Na ovakvim događajima se to čini jako moguće. Kako se staviti pod povećalo i probiti van ako živiš u našoj regiji?
    Ovakvi događaji nisu čudotvorni, ali povećavaju mogućnosti tako da se bend treba dobro pripremiti i za pozornicu i za sve oko nje. I treba napraviti sve što treba da se nešto dogodi. Uključujući prihvaćanje veoma moguće situacije da se ne dogodi ipak ništa posebno. Barem na kratki rok. I da je sutra isto, treba ponoviti sve od početka. Kao što ćemo mi poslije završetka MENT 2016 početi s pripremama za MENT 2017.

    Konferencijski dio je pun već zvučnih imena, znači li to da je povećan interes agenata, labelova, za suradnju sa Slovenijom i regijom?
    Da, povećan je interes za događanje u našoj regiji, a i sam MENT festival je poslije prvog izdanja došao na dobar glas koji se prilično brzo proširio, što olakšava pristup do ljudi koje želimo imati na događaju.

    Koje bendove treba poslušati na MENT-u?
    Sve. Pogotovo headlinere. A njih je 52.

    Koja predavanja ne smijemo propustiti?
    Neću vam niti tu olakšavati izbor. Sve treba vidjeti. Od neprocjenjivih priča o Glastonburyu i Tallinn Music Festivalu, do onih o povezivanju glazbe, umjetnosti i filozofije kod Ghostly International ekipe, o bjeloruskoj sceni i njenim izazovima, do koncentriranih informacija i strateških savjeta vezanih za socijalno umrežavanje i druge aspekte online realnosti i budućnosti, do razmjena iskustva i pogleda u polju glazbenog menadžmenta, agenture, festivala, labela, music export aktivnosti i drugih. Ne smijete propustiti niti jedan panel, a pogotovo ne smijete propustiti aktivna druženja prije, poslije i između panela, gdje se stvaraju poznanstva, pružaju prilike i dogovaraju stvari.

    Koji su glazbeni trendovi za 2016. godinu?
    Ne znam, zato idem na panel “The Echo of 2015, The Sound of 2016”, koji će se odvijati u sklopu konferencije, da saznam!

    Razgovarala: Monika Marušić

    0 Shares
    Muziku podržava