Kupnjom uređaja i medija za snimanje legalno kopirate za privatne potrebe

Muzika.hr - Glasno i jasno!
2827

Europski glazbeni, filmski i ostali kreativni umjetnici poručili su da sadašnji sustav naknada za privatno kopiranje omogućuje milijunima korisnika legalno korištenje autorskih djela u privatne svrhe.

Poručuju kako kupnjom uređaja i medija za snimanje legalno kopirate za privatne potrebe, te odbacuju kritike i lobiranje proizvođača, distributera opreme i medija koje idu prema njegovom ukidanju jer upravo zbog ovog sustava korisnici i dalje imaju mogućnost legalnog kopiranja ‘s’ i ‘na’ različite uređaje, a autori primaju pravičnu naknadu za takvo korištenje njihovih djela.

Sustavom naknada za privatno kopiranje u cijenu svakog uređaja za snimanje i reprodukciju, kao i u cijenu odgovarajućih medija, ugrađena je naknada autorima za privatno kopiranje autorskih djela, tzv. blank tape levy, odnosno BTL.

Muziku podržava

“Naknada za privatno kopiranje sve češće postaje predmet debate. Kompanije koje posluju s tehnologijom i uređajima za kopiranje (ili s mogućnošću kopiranja) sustavno napadaju ovaj sustav putem europskih i nacionalnih sudova, te lobirajući putem medija.

U ime stotine i tisuće autora, mi, niže potpisane organizacije koje predstavljaju autore, izvođače i producente glazbenih, audiovizualnih, književnih i vizualnih umjetničkih djela, osjećamo potrebu da podsjetimo zašto je privatno kopiranje u kombinaciji s pravičnom naknadom od posebne važnosti.

Prije više od 50 godina, prvi komercijalno dostupni uređaji za snimanje stvorili su dilemu. Autorsko pravo, u to vrijeme, podrazumijevalo je da se za svako kopiranje pojedinog zaštićenog djela treba imati odobrenje svih autora i nositelja prava na tom djelu. Privatnim korisnicima bilo je praktički nemoguće dobiti odobrenje svaki put kada su nešto željeli kopirati.

U isto vrijeme, nositelju prava pripadalo je pravo na naknadu i za takvo korištenje njihovih djela. Kako bi se ovo riješilo, velika većina europskih zemalja dopustila je privatno kopiranje sve dok se naknada isplaćuje nositeljima prava. Ovi dijelovi nacionalnih legislativa uskladili su se 2001. godine na europskom nivou, čime je jasno ukazano na važnost sustava koji nositeljima osigurava pravo na naknadu za korištenje njihovih djela.

Rezultat je bio balansirani sustav. Korisnici su sada mogli slobodno kopirati autorska djela za svoje vlastite privatne potrebe, proizvođači uređaja bilježili su povećanu prodaju, a svi nositelji prava, bez obzira na njihovu veličinu, primali su naknadu za novi oblik korištenja njihovih djela. Stvoreno je novo tržište, od kojeg su posebne koristi imali proizvođači opreme za snimanje i kopiranje.

Ako se vratimo u današnje vrijeme, tehnologija se promijenila i usavršila, te je kopiranje glazbe, filmova, knjiga ili vizualne umjetnosti postalo doslovce dvostruki klik mišem, te je rašireno više no ikad. Walkman ili video-rekorder zamijenjeni su nizom lako prenosivih uređaja poput mp3 playera, smartphoneova i tableta, na koji se mogu pohranjivati glazba, filmovi, knjige, fotografije i ostala autorska djela, i prodaja tih uređaja odjednom je eksplodirala.

Većina ljudi permanentno kopira sadržaj s jednog na drugi uređaj, pohranjuju ga online te mu pristupaju s drugog uređaja i druge lokacije. Nedavno istraživanje pokazuje koliko je vrijednost ovih uređaja porasla samo temeljem mogućnosti da pretežno pohranjuju velike količine kopiranog autorskog sadržaja.

Logika sustava za privatno kopiranje ostaje relevantna i u ovom digitalnom dobu. Sustav omogućuje korisnicima da koriste nove uređaje legalno, dok autori i dalje primaju naknadu za korištenje njihovih djela.

Pa ipak, nažalost, ovaj sustav se i dalje konstantno napada. Čini se kako autori više ne bi trebali primati naknadu za korištenje (kopiranje) svojih djela. Problem se vuče u političkim vodama već godinama. Pod znak upitnika dovedeno je samo autorsko pravo i pitanje imaju li vlasnici djela odnosno nositelji prava na djelu pravo dati odobrenje za svako korištenje djela ili pravo na naknadu.

Nedavno je europski povjerenik Barnier inicirao rješavanje ove problematike imenujući visokog posrednika, Jorgea Vitorina. Nositelji prava uvijek su bili otvoreni, te spremni na diskusiju kako bi se pronašle nove metode koje će ovaj sustav učiniti boljim za sve strane.

Ova kompenzacija za stotine i tisuće autora diljem Europe nije umanjila prodaju uređaja u zemljama u kojima se primjenjuje. Naši članovi ne razumiju snažno lobiranje proizvođača elektroničkih uređaja kako bi se ukinuo ovaj sustav, koji, iako možda nije potpuno savršen (i mi, potpisnici priopćenja smo otvoreni za diskusije kako ga poboljšati), jasno postiže svoje ciljeve. Korisnici i dalje imaju mogućnost legalnog kopiranja s i na različite uređaje, a autori primaju pravičnu naknadu za takvo korištenje njihovih djela.

Niže potpisane organizacije, koje predstavljaju autore, izvođače i proizvođače glazbenih, audiovizualnih, književnih i vizualnih umjetničkih djela, objavljuju da:
– nositelji prava imaju pravo dati odobrenje za svaku reprodukciju (umnožavanje) svojih djela, ali su u interesu javnosti prihvatili razumne iznimke od ovog prava a u zamjenu za pravičnu naknadu.

– nositelji prava zaslužuju biti pravično i proporcionalno kompenzirani za svoj rad i njegovo korištenje.

– sustav privatnog kopiranja bitan je dio autorskih prihoda. Naknada koja se plaća za medije i uređaje s mogućnošću kopiranja najbolji je način povezivanja čina stvaranja privatnih kopija i naknade za autore.

– trenutni sustav, koji se primjenjuje u većini europskih zemalja, nije nametljiv i poštuje privatnost korisnika” stoji u priopćenju koje zajednički potpisuju AEPO-ARTIS, Eurocinema, Eurocopya, Euro-FIA, EVA, FERA, FIM, FSE, GESAC, IMPALA, SAA i UNI MEI.

Muziku podržava
Stisni