Josipa Lisac u Lisinskom: Eto, zato Metikoš ima ulicu u Zagrebu

Ogromna gužva u nedjelju par minuta prije 20 sati pred Lisinskim se brzo raščistila jer je dio ljudi krenuo razočaran kućama zbog nedostatka karte za koncert, a drugi se zadovoljno sjeo u rasprodanu veliku dvoranu Lisinskog, u kojem je Josipa Lisac obilježavala 50 godina rada. I to kakvog rada! Od ekstravagantne “lisice” kako su joj “tepali”, postala je Josipa. Kad netko kaže: “Pjeva Josipa”, prezime nije potrebno.

Malo je umjetnika koji se ne moraju bojati koračati u različitim žanrovima, a u tu grupu spadaju Josipa Lisac i njen životni partner, pjevač i skladatelj Karlo Metikoš.

Praćena pijanistom Željkom Vlahovićem, Josipa je svoj recital počela u 20:13 pjesmom “Janino ludilo” iz opere “Gubec beg” koja je na neki način opet povezana s ovom dvoranom. Na ovoj pozornici bila je premijera te rock opere, koja je imala 150 izvedbi u kojoj je Josipa sudjelovala.

“Vjerujem ti sve” je preinačena u ambijentalni jazz s klavirističko-girarističkom igrom Gojka Tomljanovića i Davora Doležala. Njena pojava je impresivna, Josipa i dalje djeluje da će dominirati na sceni makar kraj nje stavili bilo što ili bilo koga. To je, valjda, definicija riječi diva.

Pjevačica se okružila sjajnim muzičarima koji kraj nje sviraju relativno dugo; bubnjar Borna Šercar, basist Davor Črnigoj, trubač Josip Grah, i klavijaturist Toni Starešinić (koji će cijelu naciju preobratiti na psihodeliju, sviranje s Mangroove, Chui, Josipom i Edom Maajkom je tek početak) su uz Doležala i Tomljanovića činili udarnu šestorku koja je iznosila veći dio koncerta. Josipa i sastav su se igrali s pjesmama, aranžmanima i improvizacijama, i to je možda bila najveća posveta Metikoševim pjesmama koje su sve to “dozvoljavale” – dobro su zvučale bez obzira na žanr. Eto, zato Metikoš ima ulicu u Zagrebu.

“Boginja” je predstavila Josipu pop jazz varijanti, a “O jednoj mladosti” je okupana u meditativnoj klavijaturističko-trubačkoj međuigri. Josipa je možda 44 godine starija u odnosu na inicijalno izdavanje remek djela od albuma “Dnevnik jedne ljubavi”, no emocije su ostale iste. Jednostavno, “O jednoj mladosti” govori o nadanju, nečem što skoro svaki čovjek na ovom svijetu zaslužuje. U svom umjetničkom radu, Josipa je doživjela da su joj se većina nadanja ispunila i doživjela je da baš ona bude jedna od tisuću, kako pjesma kaže – gospođa s lijepom i plodnom karijerom i gospođa koja je voljela i bila voljena.

Saksofonist Vojkan Jocić se pridružio na “Dok razmišljam o nama” i odmah zaradio čestitke od strane Josipe osobno, a “1000 razloga” i “Živim po svome” cementirale su dobar štimung u Lisinskom. Tehnički problemi se očito nisu mogli izbjeći, no Josipin šarm i iskustvo muzičara su izvlačili situacije.

“Gdje Dunav ljubi nebo” je obogaćena harmonikom Josipa Graha i laganim mediteranskim ritmovima koji su skloni osobe s bujnom maštom prebaciti u metropolitanski (recimo) pariški ambijent.

“Lijepo je kad se mladi ljudi tebe sjete i pozovu”, komentirala je Josipa prije izvedbe svog recentnog hita, pjesme koja će zasigurno stajati rame uz rame s njenim starim zlatom, “Tebi putujem”, na kojoj se pridružio kompletan sastav Chui.

Malo je čudo kako su pjesme različitih senzibiliteta “Tebi putujem” i “Tu” uspjele funkcionirati jedna kraj druge, ako se gleda s dramaturške strane, no, to je visoka umjetnost. “Hir, hir, hir” i “Danas sam luda” su oplahnute funky prizvucima, a za razliku od ostalih pjesama koje su u pravilu ispretumbane, “Magla” nije postala punk metal klasik ili hip hop rasturačina, nego je postala, i to u teškoj konkurenciji, najbolja Josipina interpretacija na ovom koncertu. Prirodan vrhunac vrhunske dvosatne večeri, šećer na kraju regularnog dijela.

Bis je započeo s “Ležaj od suza”, koja je dala pjevačici da mogućnost se preda rokenrolu. “Ispočetka započet ću sve”, pjevala je Josipa na kraju pred oduševljenom publikom. Bio je to moment gratifikacije kakvu veliki umjetnici zaslužuju.