In Memoriam 1750. – 1959.

25377

Antonio Vivaldi/Antonio Lucio Vivaldi (04.03.1678., Venecija – 28.07.1741., Beč); čuveni talijanski kompozitor baroka, svećenik i virtuoz na violini koji je za života rušio granice akademskog komponiranja, obraćajući se svojom glazbom širokoj publici, a ne isključivo intelektualnoj eliti, preminuo je od interne upale. Za sobom je ostavio 13 zbirki instrumentalne glazbe, 425 koncerata za soliste i orekstar (od toga 228 za violinu), 61 concerto grosso, 23 simfonije, 46 opera, 38 kantata, jedan oratorij i crkvenu glazbu, od čega su mu najpoznatiji bili “Četiri godišnja doba”, “Gloria” i “L’Olimpiade”.
Johann Sebastian Bach
(21.03.1685. – 28.07.1750.); smatra se jednim od najvećih kompozitora klasične glazbe.

Georg Philipp Telemann (14.03.1681., Magdeburg – 25.06.1767.,
Hamburg); bio je jedan od najobrazovanijih glazbenika svojeg vremena, a
ostao je poznat kao virtuoz na orguljama i čembalu, dirigent i
skladatelj, pjesnik i pisac glazbenih rasprava. Skladao je više od 40
opera, 46 pasija, više od 2000 kantata, a i napisao je tri
autobiografije.
Joseph Haydn (31.03.1732., Rohrau –
31.05.1809., Beč); majstor bečke klasike je ostao poznat po
instrumentalnoj glazbi i po skladbi austrijske carske himne “Gott
Erhalte”.
Wolfgang Amadeus Mozart/Johannes Chrysostomus Wolfgangus Theophilus Mozart (27.01.1765., Salzburg – 05.12.1791., Beč); slavni austrijski kompozitor klasične glazbe. Komponirao je više od 600 djela, a mnoga od njih se smatraju vrhuncima simfonijske, komorne, klavirske, operne i zborske glazbe. Među njegova najpoznatija djela ubrajaju se “Mala noćna muzika” te opere “Don Giovanni” i “Čarobna frula”. Točan uzrok smrti još je nepoznat.
Ludwig van Beethoven
(17.12.1770., Bonn -26.03.1827., Beč); veliki skladatelj koji je bio prava ‘faca’, od kada je on došao na scenu više ništa nije bilo isto. Dovoljno govori i to da je na njegovom sprovodu bilo desetak tisuća ljudi.
Niccolo Paganini (27.10.1782., Genoa – 27.05.1840., Nica); najslavniji violinst svih vremena, bio je poznat svojoj đavolskoj tehinici sviranja – kako su je znali zvati. Preminuo je raka grla.
Johann Strauss st. (14.03.1804., Beč – 25.09.1849., Beč); austrijski violinist, dirigent i skladatelj, prozvan je “Ocem Valcera”. Skladao je više od 150 valcera, galopea, polki, mazurki i marševa, najpopularniji je “Radetzky marš”.
Frederic Francois Chopin (01.03.1810., Želaziwa Wola – 17.10.1849., Pariz); poljski skladatelj i pijanist umro je od tuberkuloze pluća. Chopin je već kao dijete od osam godina pokazao svoj talent i skladavši svoju prvu polonezu za klavir te nastupima.
Hector Berlioz/Hector Louis Berlioz (11.12.1803., La Côte-Saint-André – 08.03.1869., Pariz); francuski romantični kompozitor koji je uveo revoluciju u glazbu, napose onu programsku, preminuo je nakon što se nakon dužeg odmora vratio u Pariz. Prethodno je pretrpio dva moždana udara. Njegova najpoznatija djela su “Fantastična simfonija”, “Trojanci” i “Grande Messe des morts”. Priznanje za svoj rad dobio je tek mnogo godina poslije smrti.
Georges Bizet/Alexandre-César-Léopold Bizet (25.10.1838., Pariz – 03.06.1875., Bougival); francuski skladatelj i pijanist romantičkog doba najviše poznat po operi “Carmen” koju je stvorio prema istoimenoj Merimeovoj noveli, preminuo je od zatajenja rada srca. Izbjegavao je neprirodnost likova i patos te na pozornicu dovodio stvarna ljudska bića sa svim njihovim strastima, ocrtavavši glazbom njihove karaktere realistički, jasno i određeno. Bez skrupula je suprotstavljao moralnim pravilima društva ljude s društvenog dna.
Richard Wagner/Wilhelm Richard Wagner (22.05.1813., Leipzig – 13.02.1883., Venecija); čuveni njemački kompozitor, dirigent, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19. stoljeća poznat po svojoj genijalnoj nadarenosti, preminuo je od srčanoga udara. Među najpoznatija djela ubrajaju mu se ”Ciklus opera Prsten Nibelunga”, “Tristan i Izolda”, “Majstori pjevači” i “Ukleti Holandez”.
Petar Iljič Čajkovski (07.05.1840., Votkinsk – 06.11.1893., Sankt Peterburg); čuveni ruski kompozitor i jedan od najvećih kompozitora romantizma poznat po osebujnom stilu u kojem je spojio različite elemente – ljubav prema plesu i ruskom folkloru, kao i osjećaje koje je gajio za svoju zemlju i ljude, preminuo je iznenada. Među njegovim najpoznatijim djelima nalaze se “Pikova dama”, “Jevgenije Onjegin”, “Mazeppa”, “Djevica Orleanska”, “Labuđe jezero”, “Orašar”, “Koncert za klavir i orkestar br.1”, “Koncert za violinu i orkestar”, “IV. simfonija”, “VI. simfonija “Patetična” i “Uvertira 1812”. Uzrok smrti je nepoznat.
Johann Strauss ml. (25.10.1825., Beč – 03. 06.1899., Beč); austrijski dirigent i skladatelj, sin Johann Strauss starijeg, proslavljeni “Kralj Valcera” i jedan od predstavnika klasične bečke operete. Skladao je 168 valcera, 117 polka, marševe, mazurke, galope i 16 opereta. Vrhunac su mu djela “Šišmiš” i “Barun i ciganin”.
Giuseppe Verdi/Giuseppe Fortunino Francesco Verdi (10.10.1813., Le Roncole – 27.01.1901., Milano); čuveni kompozitor romantizma koji je talijansku operu uzdigao do nacionalnog simbola. Međunarodnu reputaciju stekao je operom “Nabucco”, a vrhunac je doživio operama “Rigoletto”, “Trubadur”, “Traviata” i ”Aida”. Preminuo je nakon što je šest dana prije zadobio moždani udar.
Antonín Dvořák/Antonín Leopold Dvořák (08.09.1841., Nelahozeves – 01.05.1904., Prag); romantični kompozitor poznat po čestom korištenju melodija iz rodne Bohemije i Moravije u svojim simfonijama, oratorijima, operama i komornim djelima, od kojih je najviše poznata ostala 9. simfonija, bolje znana po svom podnaslovu “Iz Novog svijeta”. Ostala značajna djela bila su mu 16 slavenskih plesova, “Stabat Mater”, oratorij “Sveta Ludmilla”, devet simfonija (najznačajnije posljednje tri), “Američki gudački kvartet”, “Requiem”, “Koncert za violončelo u h-molu” i opera “Rusalka”. Bio je ljubitelj nacionalnog folklora. Preminuo je od potresa mozga.
Francisco Tárrega (21.11.1852., Villarreal, Španjolska – 15.12.1909., Barcelona); poznati španjolski kompozitor i gitarist , čije su pjesme snimali Chet Atkins i Mike Oldfield.
Isaac Albeniz (29.05.1860., Camprodo – 18.05.1909., Cambo les Bains); bio je pijanist i skladatelj te jedan od utemeljitelja španjolskog nacionalnog glazbenog izraza
Gustav Mahler (07.07.1860., Kaliště – 18.05.1911., Beč); austrijski kompozitor i dirigent češkog podrijetla koji se proslavio pisanjem devet iznimnih simfonija (deseta je zbog smrti ostala nedovršena) i nekoliko ciklusa solo popijevaka za glas i orkestar, preminuo je nakon što je nekoliko mjeseci prije smrti tijekom duge i zahtjevne koncertne sezone u New Yorku obolio od streptokokne infekcije. Jedan je od najvažnijih kompozitora kasnog romantizma, a njegova je glazba izražavala nagle promjene raspoloženja te sadržavala mnogo autobiografskih elemenata.
James Reese Europe (22.02.1881., Mobile, Alabama – 09.05.1919., Boston);
ovog jazz glazbenika je tijekom svađe na smrt izbo nožem bubnjar sastava Percussion Twins. James je umro u bolnici, a novine su objavile: “The Jazz King Is Dead.”
Dora Pejačević (10.09.1885., Budimpešta – 05.03.1923., München); čuvena hrvatska kompozitorica, rodom iz slavonske grofovske obitelji Pejačević, preminula je od posljedica sepse. Iza nje ostalo je 58 opusa s područja orkestralne, vokalno-instrumentalne, komorne i klavirske glazbe.
Giacomo Puccini (22.12.1858., Lucca – 29.11.1924.); talijanski klasičar dugačkog imena (Giacomo Antonio Domenico Michele Secondo Maria Puccini II), bio je prirodni dramatist što je znao muzički iskazivati, izražavao se glazbom što je urodilo plodom. Spada među najveće klasičare svih vremena.
Edna Hicks (14.10.1895., New Orleans – 16.08.1925., Chicago); mlada blues pjevačica umrla je od posljedica požara.
Clarence ‘Pinetop’ Smith (11.06.1904., Alabama – 15.03.1929.); mladi blueser je ubijen nakon što je pokušao zaustaviti tučnjavu
Blind Lemon Jefferson (srpanj 1897., Wortham, Texas – prosinac 1929., Chicago); jedan od prvih blusera umro je misterionom smrću. Legenda kaže da se nasmrt smrznuo na ulicama Chicaga, drugi kažu da je umro od srčanog udara u svome autu, ali prava istina vjerojatno nikada neće biti otkrivena.
Russ Columbo/Ruggiero Eugenio di Rudolpho Colombo (14.01.1908. – 02.09.1934.); Lansing Brown je pokazivao trik sa pištoljima, jedan je pištolj opalio, metak se odbio od zidova i pogodio Russa u lijevo oko, pomoći nije bilo, jeftini trik mladog je muzičara stajao života.
Maurice Ravel/Joseph-Maurice Ravel (07.03.1875., Ciboure – 28.12.1937., Pariz); čuveni baskijsko-francuski kompozitor koji je sebe po mnogočemu smatrao klasicistom, iako je skoro uvijek svrstavan među dva velika impresionista (uz Debussya). Oslanjao se na tradicionalne forme i strukture kroz koje je predstavljao i svoje inovativne harmonije. Među najpoznatija djela ubrajaju mu se “Boléro”, “Daphnis i Chloe”, “Ogledala”, “Pavana za preminulu infantkinju” te “Šeherezada”. Preminuo je nedugo nakon eksperimentalne operacije mozga.
George Gershwin/Jacob Gershowitz (26.09.1898., New York – 11.07.1937., Beverly Hills); istaknuti kompozitor. Skladao je i za Broadway i klasične koncertne dvorane. Napisao je većinu radova u suradnji sa starijim bratom. 1937. godine mu je dijagnosticiran tumor na mozgu, umro je u bolnici dok je bio na operaciji glave.

Bessie Smith
/Elizabeth Smith (15.04.1894., Chattanooga, Tennessee – 26.09.1937., Clarksdale, Mississippi); najpopularnija i najuspješnija blues pjevačica tijekom 20-ih i 30-ih godina. Imala je snažan utjecaj na predstojeće generacije blues glazbenika, što i titula, ‘kraljica bluesa’, govori. Teško je ozlijeđena u automobilskoj nesreći. Godinama se pričalo da je umrla od krvarenja jer ju nisu htjeli primiti u bjelačku bolnicu, no kasnije se tvrdilo da je preminula na licu mjesta.


Robert Johnson/Robert Leroy Johnson (08.05.1911., Hazlehurst – 16.08.1938., Greenwood, Mississippi); poznatog je blues zavodnika otrovao ljubomorni muž strihinom u whiskeyju.
Rudy Weidoft (1893. – 18.02.1940.); jazzer koji je svirao saxofon umro je od ciroze jetre.

Milka Trnina
(19.12.1863., Doljnji Sip – 18.05.1941., Zagreb); najveća hrvatska operna umjetnica i jedna od najvećih u cijeloj povijesti opere. Najviše je ostala zapamćena po izvrsnim interpretacijama “Leonore” Ludwiga van Beethovena u “Fideliju” i prpošne “Fiordiligi” u operi “Cosi fan tutte” Wolfganga Amadeusa Mozarta. Prva je pjevala “Toscu” u londonskom Covent Gardenu i newyorškom Metropolitenu, a autor dotične kompozicije Giacomo Puccini smatrao je njezinu interpretaciju najboljom uopće. Također je poznata kao jedna od najvećih interpretatorica tragičnih junakinja Richarda Wagnera. Njezinim imenom nazvani su jedan slap na Plitvičkim jezerima i nagrada Hrvatskog udruženja glazbenih umjetnika. Preminula je nakon duge bolesti povezane s komplikacijama izazvanih upaljenjem živca na licu.
Glenn Miller
(01.03.1904., Clarinda – 15.12.1944., English Channel); trebao održati koncert sa svojim orkestrom za savezničke trupe u Engleskoj, avion koji je prevozio Glenna i orkestar nestao je iznad Engleskog kanala, tragovi nesreće nikada nisu nađeni.
Freddie Webster (1917. – 1947., Chicago); jazzer je umro od srčanog udara kojeg je prouzročio heroin.
Sonny Berman/Saul Berman (01.04.1925., New Haven – 16.01.1947., New York); jazzer je počinio samoubojstvo, overdoseom.
Jimmie Lunceford (James Melvin Lunceford, The Jimmie Lunceford Orchestra) (06.06.1902., Fulton – 12.07.1947., Seaside); iznenada se srušio mrtav. Kružile su glasine da je otrovan u restoranu, kojeg je držao neki rasist koji nije bio sretan što je morao hraniti njegov bend.
Chano Pozo/Luciano Pozo Gonzales (07.06.1915., Havana – 02. 12. 1948., New York); jazz muzičar ubijen je zbog spora s drogom.
Django Reinhardt/Jean Baptiste Reinhardt (23.01.1910., Liberchies, Belgija – 16.05.1953., Fontainebleau, Francuska); ispočetka violinist, a potom gitarist odrastao je u ciganskom kampu pokraj Pariza, što je dosta utjecalo na njegov glazbeni stil. Preminuo je od moždanog udara. Ostao je jedan od najboljih jazz gitarista svih vremena te je imao utjecaja na mnoge slijedeće naraštaje gitarista.
Alger “Texas” Alexander (12.09.1900. – 16.04.1954.); blues muzičar umro je od sifilisa.
Henry Strong (01.09.1928. – 03.06.1954.); bluesera Henryja djevojka je izbola na smrt.
Johnny Ace (09.06.1929. – 24.12.1954.); slučajno se ubio tijekom turneje igrajući ruski rulet u backstageu Auditorium Cityja u Houstonu, na Badnje veče 1954.
Charlie Parker “Bird” (29.08.1920., Kansas City – 12.03.1955., New York): bio je najveći saksofonist svih vremena i najutjecajniji glazbeni jazz umjetnik dvadesetog stoljeća. Preminuo je od zastoja rada srca. Clint Eastwood snimio je film “Bird” posvećen njegovom kratkom, burnom, ali iznimnom glazbenom životu.
Wardell Gray (13.02.1921., Oklahoma City – 25.05.1955., Las Vegas); jedan od slavih tenora bio je upleten u poslove s drogom, umro je misterioznom smrću. Nađen je pustinji sa slomljenim vratom, u izvještaju je pisalo da je umro od overdosea. Glasine, pak, kažu da je Gray ubijen ili zbog kockarskog duga ili je žrtva kriminala.
Richard “Dick” Twardzik
(30.04.1931., Danvers – 21.10.1955., Pariz); američki jazz pijanist
najpoznatiji po bebop stilu. Surađivao s Charliem Parkerom. Preminuo na
europskoj turneji s Chetom Bakerom predoziravši se heroinom.
Tommy Dorsey (19.11.1905., Shenandoah, Pennsylvania – 26.11.1956.); nakon obilne večere uzeo je tablete za spavanje, umro je od gušenja u snu.
Jay Perkins/James Buck Perkings (1930. – 21.10.1958.): brat Carl Perkinsa umro je od tumora na mozgu, nastalog nakon saobraćajne nesreće.
Van Norman (The Champs); u studenom 1958. godine u saobraćajnoj nesreći poginuo je basist The Champsa.

03. 02. 1959. – “Dan kada je umrla glazba”

Big Bopper/Jape Perry Richardson (24.10.1930. Sabine Pass, Texas – 03.02.1959. Iowa)
Buddy Holly/Charles Hardin Holley (07.09.1936, Lubbock, Texas – 03.02.1959, Iowa)
Ritchie Valens/Richard Steve Valenzuela (13.05.1941. Los Angeles, – 03.02.1959. Iowa); na zajedničkoj turneji koja je od 23. siječnja do 15. veljače trebala obuhvatiti 24 američka grada, Buddy Holly je nakon putovanja starim autobusom po zimi i svirkama po hladnim dvoranama, poslije koncerta u Clear Lakeu, odlučio unajmiti avion koji će njega i dvojicu pratećih glazbenika basista Wylon Jenningsa i bubnjara Tommy Allsupa, odvesti do Farga. Nakon nastupa Jennings je svoje mjesto ustupio Big Bopperu, a Tommy je s Ritchie Valensom bacao novčić, i treće mjesto je pripalo Ritchieu. Na odlasku je Buddy Holly svome prijatelju Jenningsu dobacio: “Pa, nadam se da će se vaš stari autobus zamrznuti na cesti.” Jennings mu je u šali odgovorio: “A ja se nadam da će se vaš avion srušiti.” Avion se pri lošim vremenskim uvjetima vinuo u zrak nešto nakon 1 sat u noći 03. veljače, nedugo potom avion se srušio u snježnu pustopoljinu kod Mason Cityja u Iowi. Pada zrakoplova u smrt je odveo trojicu ‘neokrunjenih vladara rock’n’rolla’, tijela su im ostala razbacana po snijegu dok je tijelo pilota ostalo zarobljeno pod gomilom čelika. Don McLean je svoju antologijsku pjesmu “American Pie” posetio upravo tome događaju i toj trojici velikana.
Avery Parrish (Erskine Hawkins’ Orchestra) (24.01.1917. Birmingham, Alabama – 01.12.1959. New York); 1942. sudjeluje u barskoj tučnjavi nakon koje ostaje paraliziran i tu završava njegova muzička karijera, u 42. godini umire misterioznom smrću.
Beverly Kenney (1932. – 1960., New York); pop pjevačica je umrla od overdosea
Jesse Belvin (15.12.1932., San Antonio – 06.02.1960., Hope, Arkansas); jedan od poznatijih soul i folk izvođača poginuo je u velikoj prometnoj nesreći u kojoj je još poginula njegova žena i četvero ljudi.
City Joe Pugh (10.07.1926., Arkansas – 03.04.1960.); blueser je poginuo u saobraćajnoj nesreći.

Eddie Cochran (03.10.1938., Albert Lea, Minnesota – 17.04.1960., Wiltshire, Engleska); poginuo je u automobilskoj nesreći na britanskoj turneji. Tvorac hitova “Summertime Blues” i “C’mon Everybody”.
Smokey Hogg (27.01.1914., Texas – 01.05.1960.); poznati blueser je umro kada mu je puknuo čir.
L.C. Williams (12.03.1930. Texas – 18.10.1960.); blues pjevač je umro od bolesti pluća.
Johnny Horton/John Gale Horton (30.04.1925. – 05.11.1960.); gitarist i pjevač koji je bio popularan u pedesetima poginuo je saobraćajnoj nesreći.
In Memoriam 1960. – 1970.

0 Shares
Muziku podržava