Hrvatski glazbenici podigli tužbu protiv HT-a i Deezera

Leonora Bedić
2108

Jučer je u Zagrebu održana konferencija za novinare u organizaciji Predsjedništva Hrvatske glazbene unije (HGU).

Na njoj su obrazloženi stavovi i mišljenja glazbenika, članova Predsjedništva i Glavnog odbora HGU-a, ali i članova Odbora Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP), o distribuiranju glazbe putem interneta. Između ostaloga bilo je riječi i o spornoj tužbi protiv Hrvatskog Telekoma i Deezera od strane glazbenika, u ime oko 7000 svojih članova, o čemu je bilo naznaka još početkom mjeseca.Glazbenik i producent Nikša Bratoš koji je ujedno i Predsjednik HGU-a te član Odbora za glazbu Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava, izjavio je sljedeće: “U nekoliko smo navrata upozoravali Hrvatski Telekom i Deezer da distribuiraju nelegalne snimke te da zatraže na uvid ugovore na osnovi kojih su im diskografi prenijeli prava izvođača kojima uopće ne raspolažu. Nakon što su se oglušili na naše zahtjeve, Upravni odbor HUZIP-a, uz jednoglasnu suglasnost Odbora za glazbu HUZIP-a i podršku Predsjedništva i Glavnog odbora HGU, donio je odluku da HUZIP pokrene sudsku tužbu protiv Hrvatskog Telekoma i Deezera zbog neovlaštene i nelegalne distribucije snimaka putem glazbenog servisa Deezer. Ta je tužba pokrenuta početkom lipnja. Ako Deezer zbog te tužbe zaista odluči napustiti hrvatsko tržište nama će biti iznimno žao, ali to će biti isključivo odgovornost diskografa koji su namjerno doveli Deezer u zabludu“.

Nakon toga, najavio je sve glazbenike i članove Odbora, od kojih su se neki od njih oglasili i rekli svoje mišljenje o ovom problemu. Za početak je prikazan video glazbenika Olje Dešića u kojemu je u šest minuta objašnjena sva problematika glazbenika i njihova zastupanja na internetu.

Muziku podržava

Izvođači nemaju prava kako bi naplatili svoje radove, što je zapravo i jedan od glavnih problema koji je istaknuo Zvonimir Stanislav, glazbenik i član Simfonijskog orkestra HRT-a te Predsjednik Upravnog odbora i direktor HUZIP-a. Glazbenik i producent Olja Dešić, inače član grupe Neno Belan & Fiumens i Dopredsjednik HGU, svojom živopisnom prezentacijom je ostavio poruku kako glazbenici jedino traže ono što i zaslužuju. Pričalo se mnogo i o diskografima, pa je Neven Frangeš, glazbenik i Dopredsjednik HGU, pružio potporu svojim kolegama te kao i oni sami dao do znanja da su izvođači zanemareni te kako je glazba ipak ta koja je postojala tisućama godina prije same pojave diskografije.

Na konferenciji je govorila i Mirela Priselac – Remi, koja osim što je glazbenica, također je i Predsjednica Glavnog odbora HGU te članica Odbora za glazbu HUZIP-a. Remi je odmah u startu naglasila kako nisu svi diskografi isti te kako postoji jedan dio muzičara koji su sa svojim diskografima uspjeli dogovoriti dobre uvjete. S druge strane, naglašava kako je ovdje ipak riječ o krađi te kako je samo stvar principa. Spomenula je i to da bendovi i izvođači polako preuzimaju stvar u svoje ruke iz razloga što je većini diskografa važan samo profit. “Je li fer da se muzičarima daje najmanji postotak?” pitanje je stvarno na mjestu, tako da nema razloga ne složiti se s njom.

Dopredsjednik HGU i Dopredsjednik HUZIP-a, Paolo Sfeci, imao je puno toga za podijeliti s novinarima jer je i sam bio glazbenik, a ovom prilikom je pokazao koliki je žestoki borac za sva prava umjetnika. Naglasio je kako nije dobio ni lipe za one pjesme na kojima je radio, a koje su se našle na digitalnom servisu Deezer. Također je ispričao kako je bio idiot kada je potpisivao ugovore početkom osamdesetih, kao i većina glazbenika jer jednostavno nisu imali drugih opcija u to vrijeme, a i nisu dobro razumjeli što im piše ugovorima.

Uz sve rečeno na konferenciji, on vjeruje kako su Deezer i T-com imali dobru namjeru, međutim, izvođači su ipak ti koji na kraju ispaštaju i koji su iz svega toga najgore prošli. Smatra kako diskografi ne priznaju da postoje izvođačka prava, koja traju 70 godina, te ih proziva jer im nikada nisu htjeli predstaviti te potpisane ugovore koje imaju s izvođačima.

Izvođači su ti koji se sada bore za pravdu, a cijela ova priča je završila i na sudu. Sfeci je siguran kako će pobijediti na sudu te da se može dogoditi da Deezer ode iz Hrvatske. Spomenuo je taj mogući lanac koji je krenuo tako da su tužili Deezer i T-com, iz čega može proizaći i mogućnost da oni tuže diskografe, a diskografi izvođače.

U svakom slučaju, priča je to koja nema svoj definiran završetak, a prema Sfeciju, umjesto da se sukobe s internet providerima, diskografi se sukobljavaju s autorima. Glazbenik i voditelj pravne službe HUZIP-a, Mario Kapetanić, pitanje o tome na čemu će se konkretno ova tužba bazirati i kako će izgledati, nije želio dalje komentirati, što je sasvim u redu. Jedino što je naglasio je kako je tužba već pokrenuta.

Dobili smo i odgovor na pitanje o tome kakva je situacija i praksa u
zemljama van Hrvatske što se tiče ovakvih i sličnih sudskih tužbi.
Naime, širom Europe se podižu tužbe, dok u Hrvatskoj postoji mogućnost
kolektivne zaštite. U Mađarskoj primjerice tuže Deezer, dok u Švedskoj
tuže Spotify
. Koliko je tek onda takvih situacija drugdje u svijetu?

Olja Dešić je s nama podijelio kako uopće ne gleda emotivno na cijelu ovu priču, jer se radi o kristalno jasnoj stvari i zato kaže: “Jedini motiv diskografske korporativne industrije je u ovom slučaju novac, to ne zanemaruje njihov utjecaj na razvoj glazbenog tržišta, dapače, zajedno smo ga stvarali zadnjih 30-40 godina i oni stariji, 50. Samo je stvar ovdje, idemo u novu eru.” S druge strane, kaže kako ipak ima odličnih diskografa te kako je i on sam bio diskografski aktivan i još uvijek je, za neke projekte koje sam radi. Također napomenuo je da je to jako važna djelatnost i kako ne možemo ni na koji način reći da diskografi nisu važna karika i da nisu sudionici. Smatra kako je problem u tome što se diskografi ne žele dogovoriti i ne zna zašto je to tako. Naglasio je kako HUZIP štiti 7000 ljudi koji čekaju na pozitivan ishod ove tužbe, dok Nikša Bratoš napominje kako postoji puno snimaka koji nisu pravno pokriveni.

Sanja Doležal – Šarić smatra kako se radi samo o pravednoj raspodjeli za sve one koji nisu prenijeli svoja prava za ovu tehnologiju koja je danas zavladala u glazbenoj industriji. O njoj je istaknula sljedeće: “Nismo protiv nove tehnologije, dapače, podržavamo je, ali se jednostavno ta raspodjela mora pravedno podijeliti. Ne može biti izvođač glazbenik onaj koji dobiva najmanje.” Smatra kako je najveći problem u ovome svemu taj što se izvođači nisu poštivali i što ih se to nije pitalo te kako danas ti odnosi moraju biti fer i pošteni. Njezino mišljenje je kako su četverogodišnji pregovori bili i više nego dovoljni te kako je sada krajnje vrijeme za ovaj potez.

Peter Kep iz Hrvatske diskografske udruge naglašava kako je svjetska praksa na njihovoj strani te kako brojke koje su bile prezentirane nisu točne, pa je suprotno tome rekao: “Točno je to da su izvođači koji se koriste digitalnim servisima plaćeni redovito”. Kaže kako imaju čist i transparentan model poslovanja, dok svaki izvođač u bilo kojem trenutku može vidjeti koliko se u određenom periodu vrti na nekoj platformi, u kojoj tarifi i koliko su te snimke zaradile. “Mi poštujemo ugovore koje imamo potpisane s njima, računamo postotke i isplaćujemo te stvari kako spada. Zato nas boli to malo, te tvrdnje, jer su jednostrane i naprosto nisu istinite” izjavio je Peter.

Zanimalo nas je i mišljenje druge strane o ovim aktualnostima, na što nam je direktor Dancing Beara, inače zastupnik i Warner Music preko 20 godina, Silvije Varga, izjavio: “Ne znam koliko Hrvatska glazbena unija zastupa interese izvođača. Ona zastupa interese pratećih glazbenika. Problem je u tome što su prateći glazbenici plaćeni u startu da sviraju u studiju, onda dobivaju sekundarna prava od emitiranja na televiziji i sad bi htjeli još prava od prodaje, što u krajnjoj liniji oštećuje glavne izvođače.” Varga smatra kako je u tome najveći problem jer kaže da HGU sindikalno zastupa većinu pratećih glazbenika, a ne glavne izvođače.

Iz svega toga zaključuje kako će se ovime napraviti šteta domaćim izvođačima, ali i da se većina prihoda ostvaruje od stranih glazbenika. Ističe kako prateći ili studijski glazbenici nigdje u svijetu ne sudjeluju u
prodaji snimke, jer su već jednom plaćeni za svoje usluge te da na taj način
oštećuju glavne izvođace koji ih vrlo često i sami plaćaju. Njegovo mišljenje je da su svakom izvođaču pojedinačno trebali pomoći da riješi problem sa svojim diskografom, ukoliko takav problem postoji. Nadodao je kako HGU ovo želi na silu ugurati, a time i oštetiti cijelo tržište i u konačnici i izvođače.

Kako je sam gospodin Frangeš rekao na presici ovo se trebalo riješiti još prije desetak godina, zašto nije, vjerojatno niti samim akterima ovog sada sudskog procesa nije poznato, ali eto, nakon odluke suda znat ćemo tko je u pravu.

Muziku podržava
Stisni