Koga preplavi nostalgija kada se na repertoaru nađe glazba iz naših tinejdžerskih dana neka digne dva prsta. Uzmimo za primjer kućne partije kada se dokopamo laptopa i utuvimo si u glavu da smo glavni DJ-i večeri i krenemo puštati samo hitove iz mladosti.

Nebitno koji je žanr u pitanju, je li to pjesma “Nothing Else Matters” od Metallice, “In The End” od Linkin Parka, “Chop Suey!” od System Of A Down, “What’s My Age Again” od Blink 182, “Without Me” od Eminema ili ovisno o ukusu možda pokoji zarazni pop pjesmuljci, teško da ćemo takve i slične pjesme ikada zaboraviti. Stihove još uvijek znamo napamet, pa čak i da nas netko probudi u tri sata ujutro.

Muziku podržava

Čini se da je takva vrsta ‘opsjednutosti’ glazbom iz naših ranih dana fenomen o kojem bi se dalo itekako diskutirati. Interesantna analiza Spotify trendova na ovu temu objavljena je putem The New York Times, a iz nje se mogu izvući zaključci kako se popularnost određenih pjesama može povezati s dobnim skupinama koje su ih prvi put čule u tinejdžerskoj dobi.

 

Prema analizi, najbitnije razdoblje za muškarce pri formiranju njihovog trenutnog glazbenog ukusa je dob od 13 do 16 godina. S druge strane, najbitniji period za žene je onaj između 11 do 14 godina starosti.

Poanta svega je da prema istraživanju odrasle osobe nisu toliko ‘zagrižene’ za novu glazbu koju otkrivaju. Također, u našim 20-im godinama dolazi i do malog odstupanja iz razloga što te godine i za muški i ženski spol su upola manje oblikovale glazbeni ukus za kasniju zreliju dob, koliko je to slučaj s razdobljem tinejdžerstva.

Također, s obzirom da je analiza prikazala podatke koliko često je određena pjesma slušana od strane muškaraca i žena u pojedinoj starosnoj dobi, ispalo je kako je pjesma “Creep” od Radioheada 164. najpopularnija među muškarcima od 38 godina starosti. Međutim, ne nalazi se u top 300 za dobnu skupinu pojedinaca rođenih 10 godina ranije ili kasnije.

Uzevši u obzir da se ta pjesma našla na njihovom debiju iz 1993. godine, oni su imali otprilike 14 godina, što potvrđuje zaključke same analize.

Stručnjaci su za ovaj fenomen opsjednutosti glazbom iz mladosti dali obrazloženje kako je adolescenija socijalno osjetljivo razdoblje, što znači da je u pitanju životno razdoblje u kojem smo otvoreniji prema drugim ljudima i idejama, puno više nego u kasnijoj dobi. No s druge strane, znanstveni aspekti ove teme su još uvijek u procesima istraživanja, kako prenosi Noisey.

Dakle, za mnoge je rana adolescencija od velike važnosti jer upravo pjesme koje smo slušali za vrijeme osnovne ili srednje škole nikada nećemo zaboraviti i napustiti.

O tome bi se svakako dalo raspravljati uzevši u obzir da će mnogi ipak izdvojiti izvođače i pjesme koje su objavljene još prije nego što su se i sami rodili. Moguće da ćete se i sami složiti da je upravo glazba iz vaših tinejdžerskih dana oblikovala vaš kasniji glazbeni ukus, a isto tako je moguće da ćete u potpunosti pobiti ovakvu analizu s vlastitim iskustvom. Na vama je da svoje mišljenje i iskažete.

414 Shares
Muziku podržava