Netom uoči trećeg izdanja SuperUho festivala, koje se ove godine održava u Primoštenu, headliner trećeg dana daroviti američki kantautor Devendra Banhart otkrio mi je što ga sve privlači u Hrvatskoj, koje su mu glazbene legende poslužile kao uzor te zašto se odlučio na intimniji pristup na novom albumu.
Bio je ovo sve samo ne običan intervju, u kojem je ispitanik na trenutke preuzimao ulogu novinara, a tipične odgovore zamijenila je aktivna rasprava o glazbi popraćena iskrenim i velikim Devendrinim interesom za sve hrvatsko pa tako i jezik čije je poznavanje za sad stalo na riječima poput bok, oprosti, dobro i slično.
Moram napomenuti kako i moj otac obožava Dylana, dok sam ja više Cohenov fan. Također, otac mi je posebno vezan uz album “Marquee Moon” Televisiona.
Opa, tvoj tata zna što je dobra glazba. Svaka čast! No, kad smo već na temi drugih glazbenika, reci mi koga ti vidiš kao hrvatskog Boba Dylana ili Donovana?
Hmm, teško pitanje… jako je zahtjevno pisati dobar tekst za pjesmu na hrvatskom jeziku pa se teže pronađu pjesnici poput Dylana, Cave, Cohena… no, imamo jednog Arsena Dedića koji je vjerojatno najveći kantautor s ovih prostora. Također, Darko Rundek je odličan tekstopisac uz zanimljiv glazbeni izričaj, a tu su i Damir Urban kao predvodnik alternativne scene te Aljoša Šerić, izuzetno kvalitetan glas nove generacije hrvatskih kantautora.
Hm… od ovih sam čuo samo za Rundeka. Je li to onaj iz grupe Haustor?
Da, upravo taj. No, sad je u drukčijoj formaciji, također okružen sjajnim glazbenicima u svom Rundek Cargo Triju. Opisao bih ovo što sad radi kao odličan spoj world musica i folka. To odlično radi i Tamara Obrovac, primjerice.
Wow, hvala ti puno na ovim informacijama – rado ću provjeriti te glazbenike na webu. Naime, jako me zanima sve što je vezano uz Hrvatsku – od jezika koji nešto malo pričam, zanimljive povijesti, sjajne arhitekture, starih pjesnika pa sve do glazbe kao mog primarnog interesa. Postoji i puno mitova vezanih o korijenima Hrvata, njihovim potomcima, slavnim ljudima koji su navodno potekli iz Hrvatske… sve te priče me fasciniraju i želim ih dodatno istražiti. Također, obožavam Dalmatinere – htio bih oteti jednog!
(smijeh) Stvarno si zaljubljen u Hrvatsku! Što je razlog tome? Jesi li već bio prije ovdje u nekom privatnom aranžmanu?
Nisam, no imam puno prijatelja iz Hrvatske i svi su odlični ljudi. Cijelo mi vrijeme pričaju kako moram otići u Hrvatsku, posebno na obalu i sad to konačno činim. Nadam se da ću uhvatiti koji dan viška da odem pogledati još koje mjesto. Što bi ti preporučio?
S obzirom da si spomenuo povijesno naslijeđe nekih velikih hrvatskih ličnosti, onda bih ti preporučio Korčulu, divan otok na kojem je rođen Marco Polo.
Ma da, stvarno? Obavezno ću otići tamo! Evo, zapisujem – K. O. R. Č. U. L. A.
[U ovom trenutku intervju koji je odrađen preko telefona te se sastojao od brojnih dodatnih (ovdje izostavljenih) detalja na teme koje su gore navedene, prekinuo je Devendrin menadžer koji je nekoliko puta tijekom našeg razgovora upozoravao na ostale novinare koji su čekali u redu na poziv. Devendra se ispričao što je većinu vremena iskoristio za teme koje čitateljima možda neće biti zanimljive, a ja sam nekako ostao pod dojmom da je u krivu te da će upravo njegov osoban pristup i rušenje nekih normi klasičnog intervjua biti itekako zgodni za pročitati. Prije nego smo se pozdravili, ovaj je divni mladi glazbenik još nekoliko puta tečno ponovio “Oprosti” i simpatično dodao “Ti prijatel”. Uistinu, bio je ovo jedan pravi prijateljski razgovor koji će mi sasvim sigurno još dugo ostati u lijepom sjećanju.]
