Aktualno

U vapaju za morem i suncem, krenuli na Otoke...

18.2.2009. @ 21:35 Edo Plovanić

Ne znam je li nostalgija za ljetom kriva za naslov ili je to zasluga čari koje ime benda predlaže. Ok, more se osjetilo nije, sunce u tim satima pak daleko od Zagreba je. Ipak, svjetla budućnost Kanade i indie rocka zasjaše.

Mladi nositelji novih indie rock zvukova - u ovoj našoj priči kanadski Islands - u ponedjeljak 17. veljače, osvojili su regularan pit stop, odnosno prostor, za mlade nositelje indie rock zvukova - Teatar &TD.

Regularan pit stop je opet pod patronažom organizatora bendova istog opisa - Matom Škugorom i Bradom. Ne Bradom Pittom, već Bradom iz KSET-a.

Iako najavljeni za 21:30, zvijezde ponedjeljka u Zagrebu, krenuli su u 22 h, u velikoj dvorani, s predstavljanjem svoja dva albuma "Return To Sea" i "Arm's Way".

Islands, kao prilično mlad bend kojeg se zbog zvukova i putovnice povezuje s Arcade Fire i koji su i prije izlaska prvijenca već radili s Beckom, Metric, Why?. Eto potencijala za uveseljavanje indie zaljubljenika.

Nastup je odradilo pet (od šest) članova predvođeni klasičnim rokerskim stavom i vokalom Nicholasa Thorburna koji je, kao i ostali članovi benda, multiinstrumentalist. Ove večeri je uz vokale volio gitaru i ponešto klavijatura što je primaran alat Alexa Chowa, Azijata u redovima Kanađana koji je i vičan violinist.

Tu je i ljepuškasti Patrick Gregoire na gitari i saksofonu, a duboki tonovi prepušteni su zamjeni za basista Patrice Agbokoua - kojem nažalost ne znam ime, ali posao čovjek znade.

Kako jedino Aaron Harris nije koristio više kanala za izražavanje, to je činio prije i nakon koncerta, na prodajnom mjestu nudeći majice i CD-e milog mu benda gdje se i upoznavao s publikom.

Pri odabiru riječi za klasično pitanje: Kako zvuče? Odgovor je: Stav i energija The Killersa, enigma i improvizacija Mogwaia, elegičnost Grandaddya i country izleti u duhu Calexica. Prilično neobičan nastup i prilična fuzija, ponekad i konfuzija.

U jednom trenutku zvuče kao da se traže među velikim imenima, u drugom te oduševe snagom i energijom.

Kolega Igor Beleš u svojoj recenziji spominje melankoliju i živahnost u istom kontekstu. Ista stvar je i uživo. Istovremeno daju na razmišljanje i dodiruju depresiju, a onda preokret na snagu i stari rock'n'roll. Poprilično zbunjujuće što i jest njihova najveća odlika i korak prema novom.

Od dva albuma u kolekciji, imali smo prilike osjetiti "Tsuxiit", "Creeper", "Vertigo (If It's A Crime)", "Rough Gem", "The Arm" i ostale uratke u nastupu od 80 minuta pred 150-200 fanova koji vjerno prate repertoar u ponudi indie Zagreba.

U vapaju za morem i suncem, i otišli smo s Otoka. Sunce i more, izgleda, tek na ljeto.

foto: Matej Grgić
Fotografije s koncerta objavljene su u našoj foto galeriji.

Izvještaji