Uskoro će nagrade nositi Williejevo ime

Willie Nelson je lani primio Gershwinovu nagradu za popularnu glazbu koju dodjeljuje američka Kongresna knjižnica.

Willie je prvi country glazbenik koji je primio tu čast, a boljim poznavateljima njegove karijere je jasno da ne postoji živući glazbenik koji je tu nagradu više zaslužio. Willie je naime, između ostalog, jedan od posljednjih pravih izdanaka tradicije tzv. ‘Velike američke pjesmarice’. Prije nego li je postao svima omiljeni dugokosi hippie-odmetnik, Willie je već u svom portfelju imao nekoliko evergreena koje su uglavnom proslavili drugi glazbenici, poput “Night Life”, “Crazy” ili “Hello Walls”. Bile su to pjesme istesane rukom majstora svog zanata, potpuno u stilu legendarne Tin Pan Alley škole, kojoj su braća Gershwin, naravno, bila jedni od najistaknutijih predstavnika.Kao odgovor na ukazanu čast, Willie je sa svojim bendom/obitelji The Family požurio snimiti, a što drugo nego album obrada pjesama braće Gershwin. Rezultat, album “Summertime: Willie Nelson Sings Gershwin“, zapravo je vrlo blizak albumu “Let’s Face the Music and Dance” iz 2013., na kojem je Willie obradio standarde iz spomenute ‘Velike američke pjesmarice’.

Opet je riječ o toplom, mekom jazz-blues-swingu kojeg tvore pedal steel gitara, kontrabas, palice s metlicama, Wurlitzerov električni piano i usna harmonika. Razlike ipak postoje. Aranžmani su ovaj put zgusnutiji, zbog čega nema toliko prostora za Williejev legendarni Trigger, odnosno demonstraciju njegovog umijeća sviranja akustične gitare. No prepoznatljiva kombinacija lakonskog stila i zavidne vještine muziciranja je i dalje tu.

Upravo ta Williejeva ležernost daje dodatni šarm pjesmama poput duhovite igre riječi “Let’s Call the Whole Thing Off“, snimljene u duetu s Cyndi Lauper. Druga gošća na albumu je Sheryl Crow s kojom je snimljena “Embraceable You“. Manje lepršavi vrhunci albuma su atmosferični blues “It Ain’t Necessarily So” i naslovni klasik koji u ritmu tanga zaključuje album.

S obzirom na Williejev tempo izbacivanja jednog do dva albuma godišnje “Summertime” nije namijenjen kao nikakva grandiozna poruka. To je samo još jedan ležerni, no majstorski urađeni album iznimno vitalnog 83-godišnjaka, čija produktivnost i pozitivna energija služe kao dokaz da ima nešto vrlo zdravo u njegovom nekonvencionalnom životnom stilu.