Prerušavanje u poznate likove

    867

    Masters Of Disguise

    Back With A Vengeance

    Datum izdanja: 22.11.2013.

    Izdavač: Limb Music

    Žanr: Heavy Metal, Speed Metal

    Naša ocjena:

    Popis pjesama:

    1. Back With A Vengeance
    2. Never Surrender
    3. The Omen
    4. For Now And All Time (Knutson’s Return)
    5. Scepters Of Deceit
    6. Alliance
    7. Sons Of The Doomed
    8. Liar
    9. Into The Unknown
    10. The Templars’ Gold

    Posljednja postava legendarnog američkog benda Savage Grace, kojeg je nakon 17 godina pauze, 2009. ponovno okupio originalni pjevač Chris Logue, godinu kasnije je nakon nešto koncerata prestala postojati.

    Razlog je ležao u činjenici da je Chris bio dosta neodređen glede budućnosti, iako se radilo na novim pjesmama i koncerti su bili dosta dobro prihvaćeni. Ukratko, nakon što u SAD-u nije uspio nagovoriti staru ekipu da nastave zajedno, Chris je dogovorio suradnju s članovima možda i najboljeg 80’s tribute metal benda, njemačkog Roxxcalibura, te doputovao u Europu. Uslijedili su pohvalni nastupi na nekim festivalima, poput Bang Your Head ili Keep It True, a i turneja s Omen. Krenulo se i s laganim pripremama za povratnički album, da bi se 2010. Chris vratio kući i ostavio ekipu da razmisli šta dalje.

    Bilo je nekih pokušaja da se Savage Grace ‘ostavi na životu’, no dečki su 2013. godine ipak odlučili nastaviti kao Masters Of Disguise, koji se referira na debitantski album Savage Grace iz 1985. godine. Ti su ‘disidenti’ basist Mario Lang, gitaristi Roger Dequis i Eric ‘Kalli’ Coldsmith, te bubnjar Neudi, kojima se priključio pjevač Alexx Stahl iz Roxxcalibura, te ugaslih njemačkih poweraša Viron. Odakle se, btw., većina njih i poznaje. Vrlo brzo iz njihove je radionice izašao premijerni EP “Knutson’s Return”, kojeg je slijedio nastupni album “Back with A Vengeance”. Uz naziv benda, od Savage Grace su se usput pokupile i ideje za logo, ukomponirala slična naslovnica s patrolnim policajcem u glavnoj ulozi, uzela pokoja glazbena ideja i prvi album je stigao. U biti, uzelo se tu dosta ideja originalnih Savage Grace, pa je “Back With A Vengeance” poprilično sličan albumima tog benda. Iako, nije se tu puno toga moglo niti moralo oduzeti ili dodati. Kombinacija speed, heavy & power metala s umjereno i vrtoglavo brzim ritmovima s obiljem melodijskih riffova prepunih distorzija, produljenih solaža, himničnih refrena potpomognutih zborskim pripjevima, plus standarizirani bubnjevi s puno prijelaza i izrazito jak, kako ritam tako i solistički utjecaj bas gitara. To je nešto što nas ovdje čeka. Dakako, dodamo li tu i potentne, iako katkad malo previše zgrčene Alexove vokale, koji, jak je dojam, puno bolje zvuče u Roxxcalibur. Album je sastavljen od osam novih pjesama, plus Savage Grace obrada “Scepters Of Deceit”, te ‘ratnička’ stvar “The Templars’ Gold”, koju je napisao Chris Logue, tišpičniji speed-heavy naslovi.

    Pomalo intrigantan je uvod u album, intro “Back with A Vengeance” podsjeća na Iron Maidenov “Genghis Khan”, a “Never Surrender” u uvodnom dijelu ima puno čvrstih Motorheadovskih bas distorzija, ali i malo prešupljih bubnjeva, te povremeno ‘tankastih’ vokala, no u globalu je solidan speed-power-heavy naslov s hrpetinom gitarskih solaža.

    Muziku podržava

    For Now And All Time (Knutson’s Return)” brza je stvar, urnebesnijeg ritma, sa implementacijom policijskih sirena, “Alliance” je jedan od tipičnijih naslova subžanra sa izrađenijih refrenskim utjecajima back vokala, a “Sons Of The Doomed” spada u red kompleksnijih pjesama, s miksom umjerenog i bjesomučnijeg ritma, ponajviše epske atmosferičnosti, ta laganim teatralnim interludijem ispunjenim emotivnim pjevanjima i akustikama.

    S obzirom da se radi o ekipi koja baš i nema previše veze s originalnim Savage Grace, bez obzira na brojne poveznice, teško je reći da se nekakvi zakonski nasljednici tog benda. No da bi glazba Savage Gracea i u današnjim vremenima zvučala slično ovoj, to je vrlo vjerojatno. U konačnici, nema se tu puno šta ‘kemijati’, sve je to odavno izmišljeno i prožvakano.

    No dobra je stvar da je ovo dobar album i da će bez problema naći svoju publiku, jer fanovi ovakve vrste glazbe vrlo vjerojatno nikada neće izumrijeti. Koliko god da se generacija smijenilo i izmijenilo.

    Muziku podržava