Pjesmom i humorom protiv ugnjetavača

“Hrvatske budnice” prvi je album ženskog pjevačkog zbora Le Zbor, čije je djelovanje u prvom redu motivirano borbom protiv homofobije i transfobije.

Kako bi skrenule pažnju na poruku koju šalju, cure se ponekad koriste subverzivno-provokativnim metodama, ali bome im ne fali ni humora počevši od sugestivnog pakiranja CD-a.Za sebe tako kažu da su prvi ‘ženski mješoviti’, lezbijsko-feministički zbor u ovom dijelu Europe. Igra riječima u imenu samog zbora prilično je očita, a naslovom albuma želi se pozvati na jednu novu vrstu društvenog preporoda – preporoda u toleranciji i razumijevanju drugačijih od sebe. “Hrvatske budnice” sastoje se od 12 obrada domaćih i stranih pop-rock i etno pjesama. Neke pjesme su tu kao vicevi, poput uvodne “Moja mala”, “Riječke pičke” i urnebesne “Moj dečko je gay”. “Po šumama i gorama” i “Crveni makovi” netko bi mogao shvatiti isključivo kao provokaciju, no kad ih se stavi u kontekst u kojem su još “Katjusha”, “Ay Carmela” i “Internacionala” koja zatvara album, jasno je da su one tu zbog svoje antifašističke povijesti, jer svaki oblik netolerancije je vrsta fašizma. Najbolje od njih funkcionira “Ay Carmela” čiji stihovi protiv “ugnjetavača i njihovih pomagača” u izvedbi Le Zbora dobivaju novo značenje.

Tu su i prilično zanimljiva obrada “Das Model” Kraftwerka i nešto manje uspjela “Personal Jesus” Depeche Modea, te dvije tradicionalne pjesme, “Dodolska” i “Jovano Jovanke”, koje su sa strane čiste glazbene realizacije ponajbolji trenutci albuma.

Nekoliko pjesama otpjevano je a capella, dok ih većina ima diskretnu pratnju sastavljenu često samo od bubnja i harmonike. U “Personal Jesus” iznenadi saksofon solo, “Jovano Jovanke” prati fini vez na akustičnoj gitari, a “Po šumama i gorama” obrađena je u zanimljivom aranžmanu koji je na pola puta između tanga i vojničkog marša.

Bez obzira što je poruka “Hrvatskih budnica” naizgled važnija od sadržaja, Le Zbor je prilično uvjerljiv i zanimljiv zbor i u glazbenom pogledu. Ove godine djevojke su nastupile u audiciji za emisiju “Do posljednjeg zbora”, a nadam se da će idući put nastupiti i u završnom showu čime bi se njihov glas i glas LGBTIQ populacije koju zastupaju još glasnije čuo i dopro do većeg broja ušiju.

U vremenu u kojem radikalni politički stavovi opasno jačaju, pa i pobjeđuju na izborima po Europi, a u Hrvatskom saboru kojekakvi primitivci iznose svoje neartikulirane šovinističke stavove, važno je dići glas u obranu tolerancije, humanosti i razuma, pa u subverzivno-duhovitom duhu Le Zbora prema tima i takvima povikati: “Malo vas je, malo vas je pi-čki-ce!“.