Major Thom i novi odred

    1603

    Atoms For Peace

    Amok

    Datum izdanja: 26.02.2013.

    Izdavač: XL Recordings

    Žanr: Alternative, Elektronika, Rock

    Naša ocjena:

    Popis pjesama:

    1. Before Your Very Eyes
    2. Default
    3. Ingenue
    4. Dropped
    5. Unless
    6. Stuck Together Pieces
    7. Judge, Jury and Executioner
    8. Reverse Running
    9. Amok

    Vrlo je vjerojatno da će album prvijenac novog projekta Thoma Yorkea Atoms For Peace izazvati određen stupanj glavobolje kod poštovatelja grupe Radiohead.

    Razlog je prilično jednostavan: Yorke je s novom ekipom isporučio album
    koji je bolji nego posljednji album Yorkea sa starom ekipom (“The King
    of Limbs”).

    Iako je u novoj ekipi Yorke najčujniji od svih, valja spomenuti ostale članove ovog dinamičnog kvinteta: Michael Balzary od milja Flea iz Red Hot Chili Peppersa, producent Radioheada Nigel Godrich, Joey Waronker (bubnjarska ispomoć Becku i R.E.M.-u), perkusionist Mauro Refosco (učenik Manhattan School of Music te suradnik Red Hot Chili Peppersa i Davida Byrnea). Također, slično početnom pasusu može se reći i za Balzarya, koji se s matičnim bendom okliznuo na prosječnom “I’m With You“.Kako je u umjetnosti cjelina jedno, a suma dijelova drugo, tako slobodno možemo reći da je “Amok” miljama daleko od teško zamislive fuzije Peppersa i Radioheada. Na “Amoku” su Balzaryevi basevi disjunktivni s onim dionicama koje svira u Peppersima, a bogatstvo hipnotičkih ritmova uglavnom baziranih na afrobeatu provučeno je diskretno. Gitare i synthovi poput Morseovog koda prate egzotični potisak i vokalnu akrobatiku glasnogovornika ovog kvinteta Thoma Yorkea, a u “Stuck Together Pieces” provozat će se nekim jazzerskim instrumentalnim rješenjima. Uglavnom, note i ritmovi samo se uvuku u uho, manipuliraju nijansama i privlače pažnju slušatelja.“Amok” je inače riječ koja označava napadaj nekontroliranog bijesa praćen željom da porazbija sve oko sebe, a drugo je značenje želja za trčanjem bez cilja. Na “Amoku” Yorke nije bijesan, niti ima želju za trčanjem bez cilja, nego čovjek svira muziku u kojoj uživa: ambijentalna elektronika prožeta egzotičnim, asimetričnim ritmovima na tragu Fele Kutija, koja kao šlag na tortu nudi Yorkeov melankolični vokal. Doduše, Yorke zapravo zvuči kao da se zabavlja stvarajući ovakvu muziku koja se zaigrano i turobno ubacuje u uši slušatelja. Yorkeova energija je zarazna – iako “Amok” teško možemo nazvati radosnom pločom, ove impresionističke pjesme lako komuniciraju sa slušateljem.

    “Amok” je album koji osvaja detaljima: “Ingenue” ima dobitnu kombinaciju u Yorkeovoj glasovnoj dionici (koju tretira kao dodatni instrument), klavijaturama i neodoljivom šuškanju u pozadini, a i “Default” je začinjen prastarim synthovima koji unatoč svim nesavršenostima daju zvuk s one strane planeta. “Dropped” je presječena sjajnim zujavim prijelazom koji pokazuje bendov ogroman kapacitet za melodije, a naslovna pjesma kombinira različite instrumentalne mašine u ritmovima i kontraritmovima (jedna ritam mašina drži ritam dok druga lupa u kontraritmu) kreirajući u isto vrijeme uznemirujuću i umirujuću zvučnu tapiseriju.

    Iako nije remek-djelo, “Amok” je zahtjevan album koji traži pripremljenog slušatelja, a takvom će onda “Amok” dati mnogo.

    Muziku podržava